AKTIVISTIČKA PERSPEKTIVA:
D.H., sudionik Edukativno-aktivističkog dana “Mladi se sjećaju zaboravljenih”, piše o tome što je naučio i podsjeća na važnost inkluzivnog sjećanja.

Tijekom Edukativno-aktivističkog dana smo se upoznali sa primjerima kršenja ljudskih prava nad civilima srpske nacionalnosti tijekom Domovinskog rata. Kada govorimo o zločinima nad civilima srpske nacionalnosti na području Zagreba, možemo reći da su oni počinjeni od strane aktera koji su operirali u sivoj zoni zakona, između legalne i ilegalne sfere. Zločine i povrede ljudskih prava koje su počinili ti akteri nad civilima srpske nacionalnosti uključivali su krađe, iznude, deložacije, mučenja i ubojstva. Od svih zločina počinjenih nad civilima srpske nacionalnosti na području grada Zagreba, najcrnji primjer su ubojstva Mihajla, Marije i Aleksandre Zec od strane pomoćnih policijskih postrojbi pod zapovjedništvom Tomislava Merčepa. Tu dolazimo do onoga što je najveći propust od strane institucija Republike Hrvatske, a to je pitanje pravde za žrtve ovog stravičnog zlodjela. Pravda je potrebna i za članove obitelji Zec, ali i za samo društvo. Pravda je za sve potrebna jer ona omogućuje društvu da lakše zacijeli rane proizašle iz rata, ali i da se izbjegnu ovakvi događaji u budućnosti. Kada govorimo o pravdi u slučaju ubijenih članova obitelji Zec, ali i ostalih pojedinaca kojima su povrijeđena temeljna ljudska prava tijekom Domovinskog rata, možemo vidjeti jedan veliki neuspjeh.

Pitanje pravde je važno za budućnost odnosa u društvu, ali i među društvima. Pravda za žrtve je važna kako bi se prebrodile razlike koje su dovele do početka samog sukoba. Kada govorimo o pravdi za ubijene članove obitelji Zec, možemo vidjeti da ona nije bila ostvarena. Pripadnici Merčepove postrojbe koji su počinili zločine su priznali što su učinili, no unatoč tome, oni su na kraju oslobođeni krivnje zbog proceduralnih pogrešaka. Uz to, Tomislav Merčep je dobio laganu zatvorsku kaznu. Kao posljedica toga, možemo reći da je pravosuđe Republike Hrvatske zakazalo u tome da pruži pravdu članovima obitelji Zec, ali i ostalima koji su nastradali od strane postrojbi pod zapovjedništvom Tomislava Merčepa. Ovaj rezultat zapravo otkriva drugu stranu odnosa između institucija Republike Hrvatske i naslijeđa Domovinskog rata. Ovdje imamo situaciju da postoji tendencija da se zločini i povrede ljudskih prava počinjeni nad civilima srpske nacionalnosti, umanjuju, negiraju, relativiziraju i na kraju zaboravljaju. Razlog tomu je činjenica da se otvaranje ovih pitanja smatra politički nekorektnim i da se time ocrnjuju akteri i institucije koji su djelovali u ovom razdoblju. Kao posljedica toga, možemo reći da postoji tendencija da zločini počinjeni nad civilima srpske nacionalnosti budu ignorirani od strane šire javnosti.

Sjećanje na nevine žrtve ratnih sukoba i na povrede ljudskih prava nije samo gledanje u prošlost, nego je i gledanje u budućnost. Razlog tomu je činjenica da način na koji se formiraju sjećanja ima veliku ulogu u tome kako će buduće gledati na događaje koji su se dogodili u prošlosti. Kao posljedica toga, društvo mora pronaći način da se utvrdi istina o događajima koji su se dogodili tijekom ratnog sukoba te da se pozovu institucije i ostali odgovorni akteri na djelovanje protiv onih koji su počinili zločine protiv nevinih. Jedino tako će društvo biti u mogućnosti da izgradi međusobno povjerenje i da se ovakvi zločini nikada više ne ponove u budućnosti. Sve to nas dovodi do toga da se je važno sjećati nevinih žrtava kao što su to članovi obitelji Zec jer time dajemo do znanja počiniteljima da društvo nije zaboravilo na njihove stravične zločine i time oni nisu samo fusnota u knjizi povijesti.

Edukativno-aktivistički dan “Mladi se sjećaju zaboravljenih” proveden je u sklopu projekta “Inkluzivno sjećanje” financiranog od strane nadležnog ureda grada Zagreba.
Navedeni tekst isključiva je odgovornost autora i njegovo autorsko djelo. 

Inicijativa mladih za ljudska prava, Gong, CK13 i Danes je nov dan uspješno su 8. studenog 2022. u Centru mladih Ribnjak održali Konferenciju o prilikama za aktivizam mladih kroz participaciju, inovativnost i zagovaranje –  IMAŠ POJMA!

Konferencija je započela uvodnom riječju Dorotee Strelec iz Inicijative mladih za ljudska prava u 10 sati. Publici, u kojoj su sjedili mladi i predstavnice i predstavnici udruga za mlade predstavljen je projekt POJAM, u sklopu kojega su nastale i dvije publikacije: Praktični vodič za rad s mladima i Javne politike i kako se njima baviti  te video igrica Stop Your Government.

U prvom panelu naziva Inovativne prakse društvenog aktivizma i zagovaranje na lokalnoj razini, koji je moderirala Branka Vierda iz Inicijative mladih za ljudska prava, sudjelovale su aktivistica Nina Ciganović iz Novog Sada i Ana Gvozdić ispred Inicijative mladih iza ljudska prava. Na panelu se razgovaralo o pozitivnim primjerima lokalnih inicijativa u području ljudskih prava i mirovnog aktivizma. 

Nina je pričala o aktivističkim akcijama i aktualnom društveno-političkom stanju u Srbiji, a Ana je predstavila publikaciju Inkluzivno sjećanje: Preporuke za komemoriranje civilnih žrtava rata za predstavnike lokalne i područne samouprave u Republici Hrvatskoj te na tom primjeru mladima približila zagovaračko djelovanje organizacija civilnog društva usmjereno prema jedinicama lokalne samouprave. U nastavku panela propitivalo se zajedničke perspektive za suradnju u različitim područjima ljudskih prava, u kontekstu ostvarenja tranzicijske i klimatske pravde. Već na prvom panelu mladi su pokazali veliki interes za predstavljanje teme te su se aktivno uključivali postavljanjem brojnih pitanja iz publike.

Na drugom panelu Mladi odlučuju: realnost ili mit?, moderatorica Dorotea Strelec iz Inicijative razgovarala je sa studenticama preddiplomskog i specijalističkog studija s Fakulteta političkih znanosti, Mirtom Čenić i Ivanom Badžek, radnicom udruge IKS Mateom Marić i jednim od pobjednika izbora participativnog proračuna za mlade Grada Varaždina, Timom Hrvaćaninom. 

Mirta i Ivana predstavile su studentski rad ‘Kad kradu svi, zašto ne bismo i mi?: Korupcija i njena veza s institucionalnim povjerenjem i političkom participacijom mladih‘, nagrađen Rektorovom nagradom za akademsku godinu 2021./2022., koji su pod mentorstvom doc. Koste Bovana pisale zajedno s još četvero kolega: Brunom Aleksićem, Nikolinom Bralić, Adrianom Rokom Kujundžićem i Antonijom Majdančić. O ustrajnosti i dvogodišnjem procesu koji je uključivao zagovaračke napore, brojne administrativne procedure te pokretanje i vođenje crowdfunding kampanje za otvaranje Društveno kulturnog centra u Petrinji te želji da se i u drugim gradovima diljem Hrvatske uskoro izgrade DKC-ovi, nazočnima je nešto više rekla panelistica Matea. Tim je publici približio radio format community radio, odnosno radio zajednice te pojasnio kako je ova ideja u Varaždinu pokrenuta još 2018., kada su lokalni mladi okupljeni u Nezavisnoj platformi mladih i članovi Savjeta mladih Grada Varaždina radili na pripremama kandidature Varaždina za Europsku prijestolnicu mladih, no sama realizacija omogućena je tek ove godine kada je grad proveo izbore za najbolje projektne prijedloge mladih, u sklopu pilot projekta – participativni proračun za mlade, na kojima su mladi odabrali one projekte koje smatraju potrebnima i korisnima u svojoj zajednici. Iz publike je na kraju panela postavljeno nekoliko pitanja, a razgovore s panelistima zainteresirani mladi nastavili su za vrijeme pauze namijenjene umrežavanju.

Zadnja aktivnost na konferenciji bila je kreativnog karaktera, a održala ju je Zorana Unković, akademska slikarica i likovna pedagoginja. Na ovoj su radionici polaznici upoznati s primjerima grafita i murala u javnom prostoru koji promiču poruke mržnje, netrpeljivosti ili diskriminacije te su zatim sami stvarali kreativna rješenja s ciljem suzbijanja govora mržnje na javnim površinama.

Odaziv na konferenciju bio je velik te se već na samom početku tražilo mjesto više. Mladi i predstavnici udruga mladih i za mlade nisu bili samo iz Zagreba i okolice, već je polovica sudionika doputovala iz cijele Hrvatske, od Vukovara i Osijeka do Zadra i Splita, a bilo je onih koji su došli iz manjih sredina poput Virovitice, Križevaca, Ogulina, Gospića i Metkovića, a ugostili smo i goste iz Srbije i drugih zemalja. 

Organizacija svih navedenih događaja nastala je u okviru projekta „POJAM – Partnerstvo za jačanje održivog aktivizma mladih“ koji zajednički provode Inicijativa mladih za ljudska prava – Hrvatska, Gong iz Zagreba, Danes je nov dan iz Slovenije i Omladinski centar CK13, financiranog iz programa Erasmus+.

Poziv za mlade: Stop Your Government – prezentacija video igre u CK13 u Novom Sadu

Pozivamo sve mlade zainteresovane za društveno-politički aktivizam i sve one koji rade sa angažovanim mladima na prezentaciju i testiranje video igre “Stop Your Government”.

Prezentacija će se održati u Crnoj kući u petak, 4. novembra od 18 časova.

Ova igrica se bavi pitanjem građanskog političkog samoorganizovanja i ima za cilj da motiviše mlade na aktivističko delovanje vezano za izazove s kojima se sami susreću, kao i da podstiče njihovo kritičko promišljanje. Kroz predstavljanje sadržaja igre, svi prisutni će moći da prolaskom kroz različita scenarija učestvuju u simulaciji političkih procesa kreiranja promena u društvu, u područjima radničkih, reproduktivnih i ekoloških prava. Scenariji su koncipirani tako da u kontekstu ključnih momenata političkih procesa – kao što su aktivno građanstvo i participacija u donošenju odluka, agitacija, mobilizacija, zagovaranje, građenje savezništava i komunikacija sa zajednicom i medijima – simuliraju razvoj i ishod određene aktivističke inicijative spram strateških odluka igrača.

Zainteresovani će moći samostalno da igraju igru po nekom od tri scenarija, i da na osnovu ishoda svoje igre daju komentare i predloge za aktivističko i zagovaračko delovanje mladih.

Video igra Stop Your Government nastala je u okviru projekta „POJAM – Partnerstvo za jačanje održivog aktivizma mladih“ koji zajednički realizuju Inicijativa mladih za ljudska prava – Hrvatska, GONG iz Zagreba, Danes je nov dan iz Slovenije i Omladinski centar CK13.

*Ovaj događaj organizujemo u okviru projekta „POJAM – Partnerstvo za jačanje održivog aktivizma mladih“, finansiranog iz programa Erasmus+.

POZIV na Konferenciju o prilikama za aktivizam mladih kroz participaciju, inovativnost i zagovaranje –  IMAŠ POJMA! 

Inicijativa mladih za ljudska prava, Gong, CK13 i Danes je nov dan pozivaju zainteresirane mlade i osobe koje rade s mladima na

Konferenciju o prilikama za aktivizam mladih kroz participaciju, inovativnost i zagovaranje –  IMAŠ POJMA!

8. studenog 2022., Centar mladih Ribnjak, 2.kat, Park Ribnjak 1, Zagreb

• Želiš saznati više o tome kako mladi mogu participirati u donošenju odluka i kreiranju sadržaja za mlade? 
• Zainteresiran_a si za društveni aktivizam i zagovaranje pozitivnih promjena u svojoj zajednici? 
• Zanima li te postoji li veza između korupcije i stavova mladih o povjerenju u institucije?
• Kreativna_an si i smeta te govor mržnje na zidovima u tvom kvartu? 

Ako da, nastavi čitati i pridruži nam se na konferenciji za mlade i osobe koji rade s mladima koja će se baviti ovim i srodnim temama!

Konferencija je namijenjena svim mladim aktivistima_kinjama, youth workerima i onima koji se žele aktivnije uključiti u političke procese, saznati više o zagovaranju, čuti o primjerima dobre prakse aktivističkog i zagovaračkog djelovanja u Hrvatskoj i Srbiji, naučiti kako ostvariti svoje ideje za poboljšanje života u lokalnoj zajednici i stvarati kreativna rješenja za suzbijanje govora mržnje. Sudjelovanje na konferenciji ujedno će biti i odlična prilika za umrežavanje uživo.

Konferencija će se održavati u prostorima Centra mladih Ribnjak, a sastojat će se od: 2 panela, neformalnog networkinga i kreativne umjetničke radionice za suzbijanje govora mržnje.

Ako dolazite izvan Zagreba, organizatori su u mogućnosti pokriti vam putne i troškove smještaja sa 7. na 8.11. Molimo vas da u tom slučaju ispunite prijavni obrazac najkasnije do 4.11 do podneva. 

Rok za prijavu za osobe iz Zagreba i okolice je 7.11. do 16 sati.

Ukoliko si zainteresiran_a sudjelovati na jednom ili svim dijelovima Konferencije, prijavi se popunjavanjem ovog prijavnog obrasca:

https://forms.gle/4zMhQxJf7BsMyfjQ7

U nastavku pročitaj više o tome što te sve očekuje:

Program Konferencije

10:00 – 11:00 Panel: Mladi odlučuju: realnost ili mit?

Na ovom će panelu će biti predstavljene teme poput veze korupcije s institucionalnim povjerenjem i političkom participacijom mladih, stavovi mladih o politici te prilika koje im se pružaju za uključivanje u političke procese. Kao jedan od primjera političke participacije mladih bit će predstavljena uspješna realizacija participativnog proračuna za mlade. Na panelu će biti prezentiran i primjer dobre prakse djelovanja mladih u stvaranju prostora za organiziranje društvenih sadržaja u lokalnoj zajednici.

11:00 – 11:30 Networking uz kavu 

11:30 – 12:30 Panel: Inovativne prakse društvenog aktivizma i zagovaranje na lokalnoj razini 

Na ovom panelu želimo otvoriti prostor za razgovor o pozitivnim primjerima lokalnih inicijativa u području ljudskih prava i mirovnog aktivizma. Zanima nas kako uspješno možemo djelovati prema donositeljima odluka na lokalnoj razini u svrhu njihovog aktivnijeg angažiranja u kreiranju javnih politika u području politika sjećanja utemeljenih na načelima ravnopravnosti. Kako stvarati prilike za dijalog u društvu, zašto je važno ne zaboravljati primjere masovnih kršenja ljudskih prava u prošlosti te ne koji način na mlade danas utječu događaji od jučer, događaji iz prošlosti, te kako graditi interdisciplinarna partnerstva sa znanstvenicima, ali i umjetnicima, samo su neka od pitanja na koja ovim panelom želimo odgovoriti. 

12:30 – 13:00 Networking uz hranu

13:00 – 15:00 Laboratorij aktivističke prakse – kreativna umjetnička radionica: Murali protiv mržnje 

Dođi na ovu radionicu i pridruži nam se u stvaranju kreativnih rješenja s ciljem suzbijanja govora mržnje na javnim površinama!

Organizacija ovih događaja nastala je u okviru projekta „POJAM – Partnerstvo za jačanje održivog aktivizma mladih“ koji zajednički provode Inicijativa mladih za ljudska prava – Hrvatska, Gong iz Zagreba, Danes je nov dan iz Slovenije i Omladinski centar CK13,  financiranog iz programa Erasmus+.

Javno predstavljeni “Priručnik za mlade aktiviste_ice i zagovaračke organizacije” i “Praktični vodič za rad s mladima: Program i metodologija” te video igrica “Stop Your Government”

U ponedjeljak, 17. listopada 2022. godine YIHR i GONG javno su predstavili dvije publikacije Priručnik za mlade aktiviste_ice i zagovaračke organizacije i Praktični vodič za rad s mladima: Program i metodologija nastale u sklopu ERASMUS+ projekta POJAM. Predstavljanje je održano u 17 sati u Kulturno informativnom centru (KIC) u Preradovićevoj 5, u Zagrebu. Ispred Gonga o Priručniku je govorio Dražen Hoffmann, a Praktični vodič predstavila je Dorotea Strelec ispred Inicijative.

Priručnik za mlade aktiviste_ice i zagovaračke organizacije namijenjen je mladima koji žele naučiti više o javnim politikama i zagovaranju, ali i svima onima koji se ovim temama bave u svom radu s mladima. Praktični vodič za rad s mladima: Program i metodologija nastao je s ciljem olakšavanja organizacije programa neformalnog obrazovanja, kako mladima bez iskustva tako i već iskusnim organizatorima raznih događaja za djecu, mlade, ali i sve druge događaje koji okupljaju veći broj ljudi. Oba materijala dostupna su u digitalnom obliku za besplatno preuzimanje i sadrže interaktivne sadržaje te brojne korisne materijale pa vas potičemo da ih proučite i koristite u vašem radu! 

Dan nakon, u utorak 18. Listopada u 17 sati isti je dvojac ispred Inicijative i Gonga u KIC-u održao još jedno javno predstavljanje organizirano u sklopu već spomenutog POJAM projekta. Na ovom je događaju publici predstavljena video igrica Stop Your Government. Riječ je o aktivističkoj igrici koja se bavi pitanjima radničkih, reproduktivnih i okolišnih prava. Nakon uvodnog dijela, publika je imala priliku na svojim mobitelima isprobati igrati igricu na jednu od 3 željene teme. Gost na ovom predstavljanju bio je Aleksandar Gavrilović iz studija za razvoj video igara Gamechuck, koji je dao svoj osvrt na igricu i publici približio svijet industrije video igara, koja uključuje i brojne izazove vezane uz radnička prava, ravnopravnost i društvenu pravdu.  

Nakon predstavljanja, oba je dana uslijedio i razgovor s publikom, koji je nakon službenog dijela nastavljen kroz umrežavanje i druženje.

Praktični vodič za rad s mladima: Program i metodologija predstavljen je i na engleskom jeziku u uredu Inicijative 24. listopada pred 12 članica 7 nevladinih organizacija iz Varšave kao dio programa koji smo im priredili za vrijeme njihove studijske posjete našoj udruzi.

Svi zainteresirani, primjerke Priručnika i Vodiča u PDF formatu mogu pronaći ovdje:

Praktični vodič za rad s mladima: Program i metodologija 

Javne politike i kako se njima baviti 

Organizacija ovih događaja nastala je u okviru projekta „POJAM – Partnerstvo za jačanje održivog aktivizma mladih“ koji zajednički provode Inicijativa mladih za ljudska prava – Hrvatska, Gong iz Zagreba, Danes je nov dan iz Slovenije i Omladinski centar CK13,  financiranog iz programa Erasmus+.

Značaj europskih institucija: iskustva s EYW projekta i studijskog putovanja

Republika Hrvatska podnijela je zahtjev za pristupanje Europskoj uniji, ekonomskoj i političkoj uniji 27 europskih država, 21. veljače 2003., a postala je punopravna članica desetljeće kasnije, 1. srpnja 2013., ujedno i posljednja država koja se pridružila bloku. Baš kao što je Hrvatska utjecala na Uniju: granice EU-a proširile su se, zajednica je dodala još jedan službeni jezik u svoju zbirku, došlo je do promjena u proračunu…, tako je i Unija utjecala na Hrvatsku: Hrvatska se obvezala uvesti euro kad ispuni potrebne uvjete (već znamo u kojem smjeru teče to obećanje), zagarantirane su tržišne slobode pri uvozu i izvozu robe (nema poreza, carine ili kvota), i Hrvatska je dobila svoj glas unutar
zajednice.

Taj se glas čuje putem institucija Europske unije: Europskog parlamenta, Europske komisije,
Europskog vijeća, Vijeća Europske unije, Suda Europske unije i još mnogih drugih. Siguran sam da je
većina čula za te institucije, ali da ne zna po čemu se one razlikuju, koja je njihova funkcija, gdje se
nalaze i tko u njima djeluje. Ovaj članak pruža kratak uvid u uloge i djelovanje nekih od gore
navedenih institucija, ali glavna je svrha pojasniti čitatelju kako da se s njima osobno upozna (i
potaknuti ga na to). Važno je čitati i informirati se o institucijama, nema sumnje, ali iskusiti njihov rad
iz prve ruke jednostavno je nenadomjestivo. Ono što čitatelj možda do sada nije znao je da su
institucije EU-a otvorene javnosti i posjetiteljima iz svih država (pa i onima koje nisu članice Unije).

Detalje o planiranju posjeta možete naći na linku https://european-union.europa.eu/contact-
eu/visit-european-union-institution_hr, pa obrišite prašinu s putovnica i odaberite grad, a ja ću vam
ispričat kako sam ovo ljeto obišao čak četiri institucije Europske unije (i jednu instituciju nevezanu za
EU) i odati vam gdje sam se sve prijavio i iskoristio tu fantastičnu priliku. Vežite pojaseve, polijećemo.
Prva odskočna daska bio je projekt na kojem sam sudjelovao: European Youth Weeks. Mozgajući
kako da provedem ljeto na zabavan i koristan način, na Facebooku sam naišao na link za dvotjedni
projekt neformalnog obrazovanja u Heppenheimu, gradiću u Njemačkoj. Uz bogate i raznovrsne
aktivnosti koje su bile ponuđene, u sklopu projekta omogućen je i posjet Europskom parlamentu u
Strasbourgu. Stoga budno motrite što sve ulazi u sadržaj raznih Erasmus i općenito međunarodnih
projekata. Druga mi se prilika ukazala kada je profesorica zagrebačkog Filozofskog fakulteta i
akreditirana prevoditeljica, dr.sc. Ivanka Rajh, organizirala one-of-a-kind studijsko putovanje
namijenjeno posjetu dviju institucija u Strasbourgu (bile su to Vijeće Europe i Europski parlament) i
triju institucija u Luxembourgu (bile su to Služba za hrvatski jezik Europske komisije, Služba za
hrvatski jezik Europskog parlamenta i Služba za hrvatski jezik Europskog suda). Program je bio izričito
bogat, omogućen nam je širok pregled aktivnosti tamošnjih zaposlenika, a putovanje je bilo otvoreno
studentima svih studija. Prijavilo se 33 studenta, većinom prevoditeljskog usmjerenja s Filozofskog,
ali u velikom broju i s Pravnog fakulteta.

Počnimo od crne ovce u grupi, Vijeća Europe, koje nije institucija Europske unije (ako vam se čini da
ste negdje čuli ili pročitali suprotno, vjerojatno mislite na Europsko vijeće ili Vijeće Europske unije –
znam, zbunjujući su svi ti nazivi). Vijeće Europe uključuje 46 europskih država, a osmišljeno je kako bi
jačalo demokraciju i štitilo ljudska prava na europskom tlu; u sastavu je ove organizacije bolje
poznatiji Europski sud za ljudska prava. U Vijeću nas je dočekala Glavna Tajnica Marija Pejčinović
Burić i održala kratak uvod o pravnim, arhitektonskim i jezičnim zanimljivostima Vijeća Europe, a
dotakla se i vlastitog životnog i radnog iskustva. Pošto joj obaveze nisu dopuštale da ostane s nama
predugo, prepustila nas je svojem francuskom kolegi, Denisu Hubertu, koji nam je prepričao povijest
osnivanja Vijeća (osobno je svjedočio proširenju Vijeća), objasnio glavnu svrhu Vijeća te se upustio u
aktualne događaje vezane za ukrajinsku krizu i ulogu Vijeća u njenom rješavanju. Zatim smo, uz
pratnju vodiča, razgledali dvorane i prostorije Vijeća Europe. Ono što je nama kao budućim prevoditeljima bilo od posebnog interesa bile su prevoditeljske kabine. Službeni su jezici Vijeća
engleski i francuski, a u radne jezike spadaju njemački i talijanski. Taman slučajnost da smo bili ondje
na Europski dan jezika.

Europski parlament u Strasbourgu sam, dakle, posjetio u dva različita navrata ove godine. Ipak,
koliko god ga ja posjetio, ovo je jedina institucija u kojoj se nisam susreo s hrvatskim predstavnicima.
Nadam se da problem nije u meni. Bilo kako bilo, u razgledavanje nas je povela stručna diplomantica
pa nismo bili ni usamljeni ni izgubljeni. Evo par zanimljivosti o zgradi Parlamenta: staklena
konstrukcija jedan je od mnogih simbola (i mjera) transparentnosti zajednice, a desno krilo
ostavljeno je nedovršeno kako bi odražavalo nedovršen posao Unije – EU se konstanto širi. Nakon
igranja/slikanja sa zastavama (nikad ne dosadi) razgledali smo glavnu dvoranu i nadivili se
prepoznatljivom polukrugu koji čine zastupnička sjedala. S obzirom da EU njeguje politiku
višejezičnosti, svaki zastupnik (pa tako i svaki građanin) ima pravo obratiti se Parlamentu na svojem
materinjem jeziku i dobiti odgovor na njemu. Štoviše, ljude se potiče da govore na nacionalnom
jeziku. Unija prepoznaje 24 službena jezika zbog čega zapošljava više od 2000 prevoditelja i
freelancera, više nego ikoja druga organizacija u svijetu. Ta je vojska Parlamentu osobito potrebna za
vrijeme sjednica i rasprava, jer iscrpljujući posao simultanog prevođenja zahtjeva da se prevoditelji
mijenjaju i dišu svakih 20 minuta, a šou mora dalje. Zato kažemo da se u Parlamentu smiju šalama
dulje nego igdje drugdje – treba vremena da punch line dođe od izvora do cilja.

Sljedeća na popisu bila je Služba za hrvatski jezik Opće uprave za prevođenje (DGT) Europske
komisije. Šefica hrvatskog odjela bivša je profesorica profesorice Rajh pa je upregnula cijeli tim da
nas srdačno dočeka i svačemu poduči – javiti se službi za posjetitelje je jedna stvar, ali ako osobno
poznajete nekog tko ondje radi, ugostit će vas kao VIP posjetitelja. Svatko iz prevoditeljskog tima
održao je predavanje na neku temu: od toga koje tekstove prevode i koje alate koriste (studentima
prevoditeljskog smjera korisno i poučno), pa o značaju komunikacijskog odjela unutar DGT-a koji
služi informiranju javnosti o višejezičnosti Unije, sve do mogućnosti stručnih praksi i načina na koji
regrutiraju ljude. Podsjetili su nas da nisu bitne samo jezične kompetencije za prevođenje, već
tematske i informatičke, i da je izrazito važno da smo vješti u našem materinjem jeziku jer upravo na
taj jezik prevodimo (u 99% slučajeva s engleskog). Dobra vijest je i to da nas strojno prevođenje i
umjetna inteligencija još ne mogu zamijeniti kao prevoditelje, iako se trude i usavršavaju. Za sada
smo se nagodili za neku vrstu suživota, simbiozu, u kojoj čovjek radi u službi stroja i post-edita strojni
prijevod. Zbog velikog obujma posla 37% tekstova se eksternalizira, tj. prevode ih prevoditeljske
kompanije ili pojedinci koji se jave na natječaj. Za vrijeme coffee-breaka imali smo priliku direktno
popričati s pojedinim prevoditeljima i upoznati se s njima. Kao da nas već nisu dovoljno razmazili, za
kraj su nas još odveli u menzu da se pošteno najedemo i ostali nam na usluzi za sva dodatna pitanja.

Europski parlament u Luxembourgu manje je impresivan od svog strasburškog brata, ali ničim manje
značajan. Dočekale su nas tri hrvatske prevoditeljice i posjele nas u dvoranu Schuman. Uslijedila je
još jedna prezentacija o prevođenju za EU; neke stvari koje smo već saznali u Komisiji, neke stvari
koje su specifične za Parlament. Objasnile su nam da u Parlamentu prevode za ondašnje zastupnike i,
dakako, za građane EU-a, koji imaju pravo znati što Parlament radi u njihovo ime. Trećina tekstova i
ovdje se eksternalizira agencijama i pojedincima, isto koriste strojno prevođenje, i isto se tako od
prevoditelja očekuje da perfektno poznaje materinji jezik. Predavanje smo završili temom stažiranja.
Institucije EU-a nude stipendije da privuku ambiciozne i mlade ljude te ih zaposle. Više o tome pogledajte na ovom linku https://epstages.gestmax.eu/website/homepage, i ništa ne brinite, mogućnosti stažiranja nisu ograničene na jezičare i lingviste. Osim što ne morate studirati jezik da
biste se prijavili za poziciju prevoditelja (mada je to neporeciva prednost), ima još sto raznih pozicija u svim mogućim područjima. Sve u svemu, naše su se gošće potrudile da nam omoguće kratki pregled svojih aktivnosti i zaintrigiraju nas da se jednog dana pridružimo njihovim redovima.

Naš smo izlet završili posjetom Europskom sudu i susretom s nezavisnom odvjetnicom Tamarom Ćapeta. Ova zadnja postaja bila je vrlo specifična uprava za prevođenje jer tamo prevode pravnici, a ne lingvisti. Ponovili smo do sada uhodanu rutinu: upoznali se s zaposlenicima i pratili prezentaciju. Neke smo stvari čuli već po deseti put (i to taj dan), ali uvijek se nađe i pokoja novost ili osobitost. Primjerice, dok u drugim institucijama prevladava engleski jezik, na Sudu se i dalje drži francuski (Sud je za Francuze posljednji bastion spasa od grozomornog britanskog utjecaja): svi suci obavezno moraju govoriti francuski, jezik vijećanja je francuski i službe Suda međusobno komuniciraju na
francuskom. Zbog toga Sud često koristi pivot jezike, tj. jezike-posrednike na koje se prvo prevede jezik neke manje govorene zajednice, pa onda s pivot jezika na treći. Poljski je odabran kao pivot jezik za hrvatski, stoga ako je izvorni tekst na – recimo – irskom, a niti jedan naš prevoditelj ne barata irskim, tekst se prevodi s irskog na poljski, pa s poljskog na hrvatski. Francuski je ondje prirodni pivot jezik, jer sve se prevodi na francuski. Naša nezavisna odvjetnica, koja zapravo nije odvjetnica jer nikoga ne zastupa, objasnila nam je ne samo svoje radne obaveze, a to su da savjetuje suce i sastavlja „mišljenja“, nego i kako smo završili s tako nespretnim i čudnim terminom „nezavisni odvjetnik“: naime, kada je pisala diplomski rad nije mogla naći prijevod za „advocate general“ jer tada prijevodi za većinu termina nisu još bili sistematizirani (nije ni sada niš’ bolje, mind you), pa je izmislila prijevod „nezavisni odvjetnik“ koji je iz njenog rada povučen u bazu i koji se jednostavno tako ustalio. Vještina koja se također cijeni i traži na Sudu je simultano prevođenje, pa ako ima dovoljno hrabrih znajte da ćete lako naći posao. S obzirom da su sudjelovali većinom studenti prevoditeljskog usmjerenja, ne čudi da je naš posjet bio jezično orijentiran. Dakako, našlo se i materijala za pravnike, osobito na Sudu gdje je lingvistima ionako onemogućeno zaposlenje („samo pravnici“). Ako imate drugačije interese, institucije EU-a
nude razne mogućnosti za razna područja. Samo ih trebate istražiti. Još jedna zanimljiva slučajnost za kraj – sa studijskog putovanja vraćali smo se na dan sv. Jeronima, zaštitnika prevoditelja.

O važnosti posjeta Europskim institucijama posvjedočili su službenici i zaposlenici koji su nas primili i
ugostili. Glavna Tajnica Pejčinović Burić kao mlada bila je u posjetu Vijeću Europe (nije ni očekivala
da će tamo kasnije raditi). Mnogi prevoditelji iz Komisije i Parlamenta prijavili su se za stažiranje pa
polako napredovali prema stalnom radnom odnosu. Nezavisna odvjetnica Tamara Ćapeta nije mogla
ni sanjati da će imenovati funkciju koju će jednog dana vršiti. Svi s kojima smo pričali nastojali su nas
potaknuti na ideju o karijeri u međunarodnim institucijama. Da ne spominjem koliko im je bilo drago
što se mogu susresti i popričati s Hrvatima, koji rijetko dolaze u posjet tim institucijama. Dočekuju
nas širokih ruku kako bi informirali javnost i proširili svoje ideje, osobito među studentima. Svakome
bih preporučio pa makar jedan dobro organiziran posjet nekoj europskoj (ili međunarodnoj)
instituciji.

N.B. par korisnih savjeta ako se odvažite na ovakvo (ili slično) putovanje: 1) ne dirajte zastave
izložene u tim institucijama, ne stvarajte sebi i drugima nepotrebne komplikacije („Don’t touch the
flags“ znak uredno je izložen kraj zastava, ali u potrazi za dobrim selphijem svi odreda oslijepe); 2) ne
nosite sa sobom suzavac u Luksemburg, ili ga bar vješto sakrijte, ispada da ga je zabranjeno
posjedovati u zemlji i mogli biste se naći u pravno neugodnoj situaciji (nešto što je šokiralo i naše
predstavnike koji ondje žive).

Teo Francišković

Poziv za mlade i sve koji rade s mladima na predstavljanje “Priručnika za mlade aktiviste_ice i zagovaračke organizacije”, “Praktičnog vodiča za rad s mladima: Program i metodologija” i video igre “Stop Your Government”

Zagreb, 11. listopada 2022.

Publikacije i video igru zajednički su stvarale Inicijativa mladih za ljudska prava i Gong iz Hrvatske, Danes je nov dan iz Slovenije i Omladinski centar CK13 iz Srbije. Naša je želja bila više desetaka godina iskustva u radu s mladima i za mlade pretočiti u jednostavne, lako upotrebljive i pristupačne Priručnike i video igru koje svatko može koristiti u svom aktivističkom razvoju i radu s mladima.

Predstavljanje publikacija Priručnika za mlade aktiviste_ice i zagovaračke organizacije i Praktičnog vodiča za rad s mladima: Program i metodologija bit će održano u ponedjeljak 17. listopada u 17 sati u KIC-u, Preradovićeva 5, Zagreb, drugi kat. 

Publikacije su kreirane kako bi mladi na konkretnim primjerima iz prakse stekli korisna znanja o javnim politikama i na jednom mjestu pronašli sve potrebne informacije koje će im koristiti u njihovom aktivističkom i zagovaračkom djelovanju te organizaciji višednevnih događaja za mlade. Priručnik i Vodič namijenjeni su mladima koji žele naučiti potrebne korake nužne za pokretanje pozitivnih promjena u svojoj okolini kao i organizacijama koje redovito provode aktivnosti za mlade. Ovi ćete materijale moći koristiti kao inspiraciju i dodatnu pomoć u realizaciji vaših budućih ljetnih/zimskih škola, kampova za mlade, seminara i sl. događaja. 

Predstavljanje video igre Stop Your Government održat će se u utorak 18. listopada, u 17 sati,  u KIC-u, Preradovićeva 5, Zagreb, drugi kat. 

Video igra nastala je s ciljem motiviranja mladih na aktivističko djelovanje vezano uz izazove s kojima se susreću te poticanje njihovog kritičkog promišljanja. Kroz predstavljanje sadržaja igre, svi prisutni će moći sudjelovati u simulaciji odlučivanja u politici, odigrati samu igru te na nju dati svoje povratne komentare kao i prijedloge za aktivističko i zagovaračko djelovanje mladih.

Sudjelovanje na oba događaja je besplatno te nije potrebna ranija prijava. 

Veselimo se vašem dolasku i kasnijem zajedničkom neformalnom druženju i umrežavanju u Caffe baru Kic Klub!

Ako dolazite izvan Zagreba, organizatori će vam pokriti putne troškove, samo se unaprijed javite na [email protected]. 

Organizacija oba događaja, publikacije i video igra nastali su u okviru projekta „POJAM – Partnerstvo za jačanje održivog aktivizma mladih“ koji zajednički provode Inicijativa mladih za ljudska prava – Hrvatska, Gong iz Zagreba, Danes je nov dan iz Slovenije i Omladinski centar CK13,  financiranog iz programa Erasmus+.

Kako protiv rata: uloga pojedinca na primjeru ukrajinske izbjegličke krize

Hrvatski jezični portal definira pojam rat kao „oružani sukob velikih razmjera između dviju ili više država, dvaju naroda, dviju ljudskih skupina“, a njegovo preneseno značenje može biti i „svađa, neprijateljstvo, borba“ u širem smislu. Vrlo je to sažeta i precizna definicija, pogodna za rječničke potrebe, ali nedostatna za naše. „Besmislen zločin protiv čovječnosti“ meni bi bila draža, mada bi se u tom slučaju definicija mogla odnositi na više pojmova. Zadržimo se na ratu, čija jezgra stvarno jest oružani sukob koji vode države ili narodi, ali čija težina zahvaća mnogo više: ratovi izazivaju izbjegličke krize, ekonomske krize, uništavaju okoliš i trate resurse na sredstva za ubijanje. Najvažnije od svega, rat pogađa pojedinca, njegovu obitelj, njegov dom, njegov dotadašnji način života, njegovu rutinu – pojedinca, koji se slučajem loše sreće našao na krivom mjestu u krivo vrijeme i biva uvučen u krvavi sukob.

Rat koji je obilježio 2022. godinu trenutni je rat Ukrajine i Rusije, pokrenut ruskom invazijom na tu zemlju 24. veljače (iako bi se njegov početak mogao tražiti još u 2014.). Za vrijeme pisanja ovog članka (04.09.2022.) rat je ušao u 193. dan i ne nazire mu se kraj. Radi se o najvećem oružanom sukobu u Europi od kraja Drugog svjetskog rata. Ujedno želim naglasiti da ovo nije jedini aktivni sukob, makar je privukao najveću medijsku pozornost, i da se slične tragedije odvijaju u raznim kutovima svijeta, neke od kojih traju već duže od desetljeća. Smatram da je svaki od tih jednako bolna priča i da zaslužuje jednaku dozu pažnje, ali se u ovom članku orijentiram na rusko-ukrajinski rat zbog osobnog iskustva s ukrajinskim izbjeglicama.

Studiram ruski jezik već četiri godine, otkako sam 2018. upisao Filozofski fakultet u Zagrebu (smjer: anglistika – ruski jezik i književnost). Nedugo nakon početka rata, profesori s ruske katedre pitali su nas, studente, ima li zainteresiranih za volontiranje s ukrajinskim izbjeglicama, tj. jesmo li voljni pomoći im usvojiti hrvatski jezik ili raditi kao prevoditelji kada trebaju ispuniti obrasce, otići doktoru i sl. Javio sam se, zajedno s mnogim drugim kolegama s ruske ili ukrajinske katedre, i ubacili su me u WhatsApp grupu. Nadao sam se da će volontiranje početi kada smo stvorili grupu, u ožujku, ali se zbog birokracije sve malo odužilo i organizatori su nas pitali za pomoć tek u lipnju. Tada sam već bio zauzet ispitima i imao planove za ljeto, pa nisam bio slobodan.

Prvi od tih planova bio je boravak na Krku, gdje sam imao priliku upoznati se s grupom Ukrajinaca koji su ondje radili kao sezonski radnici. Bilo im je drago što mogu s nekim komunicirati i pozvali su me na večeru. Večera je započela smijehom i veseljem, ali je završila suzama. Podijelili su sa mnom tužna iskustva bježanja iz Ukrajine, objasnili koliko ih je potresao rat, i rekli da su svakodnevno u kontaktu s obitelji koja je ondje ostala: muževima i sinovima koji su se ostali boriti. Nakon Krka, sudjelovao sam na European Youth Weeks projektu u Heppenheimu, gradu u Njemačkoj. Radi se o internacionalnoj razmjeni s gotovo 40 mladih iz 10 zemalja Europske Unije čiji je cilj poticanje na građanski aktivizam. Bio je to moj prvi projekt neformalnog obrazovanja. Sudionici su bili smješteni u jednoj kući, Haus am Maiberg, gdje je ujedno bila smještena obitelj iz Ukrajine. Razgovori s devetogodišnjom Ukrajinkom, koja se voljela pridružiti nama sudionicima projekta dok bi odmarali od raznih aktivnosti, dodatno su me potaknuli da se angažiram pri povratku u Zagreb.

Drugom polovicom kolovoza napokon sam se javio za volontiranje. Učim grupu od osmero Ukrajinaca (6-16 godina) čitati, pisati i govoriti hrvatski, i nastavit ću ih obučavati sve do početka fakulteta, dakle do listopada. Najprije sam se dogovorio za raspored s njihovim odgojiteljima (svih osmero su siročad – ne zbog rata) i održao im pokusno predavanje da testiram svoje nastavničke sposobnosti. Prvi je sat, dakle, više služio kao poduka meni nego njima. Djeca su pokazala interes, odgojitelji su bili zadovoljni mojom izvedbom, pa smo se složili da nastavim s podučavanjem. Nastavu im držim pet dana u tjednu (ponedjeljkom i utorkom radim pa tada nisam dostupan), osim ako imaju neku aktivnost isplaniranu nedjeljom, koja u tom slučaju postaje moj slobodni dan. Savjetovao sam se s prijateljicom koja je prije obučavala izbjeglice iz arapskih zemalja hrvatskom jeziku o metodama koje je ona koristila i dobio od nje korisne materijale. Prvi tjedan koncentrirali smo se na abecedu i neke osnove (hvala, molim, dobar dan…), izoštrili novo pismo diktatima i poboljšali raspoznavanje novih slova vježbama čitanja. Jednom kada su usvojili latinicu, nastavili smo dalje s gramatikom i vokabularom. Drugi smo tjedan, dakle, vježbali upoznavanje (zovem se, moje ime je, kako se zoveš…), raspoloženja (dobro sam, loše sam, kako si…), glagol „biti“, negacije i pitanja. Nakon dva tjedna sastavio sam im provjeru znanja, da vidim koliko prate i trebam li se vratiti nekim lekcijama, te su me ugodno iznenadili odličnim rezultatima. Ovaj ponedjeljak (05.09.2022.) kreću u školu, u nove avanture, pa ću od sada također pomagati i sa školskim gradivom. Čim budu okruženi hrvatskim jezikom, siguran sam da će ga tim prije usvojiti. Jedina je iznimka od svega rečenog najmlađi, šestogodišnjak, s kojim radim odvojeno od ostalih sedmero jer on ne bi mogao držati korak s grupom. S njim i dalje ponavljam abecedu koliko god mu to koncentracija dopušta, a sad kad je krenuo u vrtić nadam se da će i sam pokupiti dosta riječi i izraza. S prijateljem polako dogovaram da me zamijeni jednom kada fakultet počne kako bi grupa i dalje dobivala svu potrebnu pomoć i podršku. Pametna su i vrijedna to djeca, i želim im mnogo uspjeha u životu.

Tragedija po ljudski život izazvana ratom nije ništa novo. Ratovi su se vodili otkako – kao vrsta – znamo za sebe i naivno je misliti da ćemo ih ikada iskorijeniti. Njihova priroda može se promijeniti, i mijenja se, ali šteta koju nanose nevinima konstantna je posljedica. Što može učiniti pojedinac protiv svog tog ludila koje je preživjelo ispit vremena? Može se mnogo toga, direktno ili indirektno. Ako živiš u demokratskoj zemlji i imaš pravo glasa (a to je „pravo“ i svojevrsna „privilegija“, jer nemaju ga svi u svijetu) koristi ga mudro – biraj one opcije koje zagovaraju mir, koje ne šalju vojsku u prekooceanske države, ne potiču vojnu industriju, već pomažu ljudima zahvaćenima ratom. To ne košta ni lipe, samo traži od tebe da ubaciš papirić u kutiju – ništa lakše. Unesrećenim ljudima možeš pomoći i raznim donacijama koje im dopremaju udruge poput Crvenog križa. To su ljudi koji u većini slučajeva izgube doslovno sve. Razveselit će ih što god da možeš pružiti. Solidarnost možeš pokazati i volontiranjem, što toplo preporučujem. Tada si direktno uključen, direktno pridonosiš, pri čemu olakšavaš ljudima da se priviknu na novo okružje i da polako stvore nov život. Ponekad je potrebno tako malo da usrećiš drugog, a samo će te iskustvo garantirano ispuniti.

Teo Francišković

Na ovogodišnjoj Regionalnoj ljetnoj aktivističkoj školi sudjelovalo nas je više od trideset aktivistkinja i aktivista, mladih aktivnih građanki i građana iz područja ekologije, feminizma, studentskog aktivizma, socijalnog rada i rada s djecom. Slušali smo o raznim temama, dijelili iskustva i perspektive dobivene formalno i neformalno i razmijenili kontakte sa ciljem još boljeg povezivanja i djelovanja zajedno. Svoje sam suučesnice i suučesnike upitala što su naučili na ovogodišnjoj školi, a da će koristiti u svom aktivizmu u budućnosti.

Antonio Šango, riječki student novinarstva u Zagrebu, naveo je samoorganizaciju i učenje o njenim principima kao nešto što ga se najviše dojmilo. Dosad nije bio u prilici učiti o tome, a inspirirao ga je taj koncept zbog mogućnosti humanijeg organiziranja aktivističkih struktura. Povezivanje i učenje od sudionica i sudionika iz Srbije i Slovenije u slobodno vrijeme mu je puno vrijedilo zbog neobjektivnog narativa u hrvatskim medijima i važnosti međusobnog razumijevanja, a i učenja o aktivističkim aktivnostima u regiji.

Luka Brkić je student sociologije i volonter Društvenog centra Indigo u Nišu koja djeluje u romskom naselju Crvena Zvezda već više od 10 godina. Luka s romskom djecom radi u školi, a novostečeno znanje o seksualnosti i seksualnom odgoju, koje je primio u neformalnim razgovorima između i nakon predavanja, istaknuo je kao nešto što će mu u radu sigurno pomoći dalje. Informacije o ekološkom aktivizmu i stanju koje prijeti Srbiji, a pogotovo romskim naseljima, te znanje o samoorganizaciji, pomoći će mu pokrenuti akciju čišćenja rijeke Nišave koju, pogotovo preko ljeta, neodgovorni građani pune smećem.

Vidu Ružić, koja trenutno radi na projektu poticanja mladih s područja Međimurja na građanski aktivizam i ekološku osviještenost i upisuje studije sociologije i pedagogije u Zagrebu, inspiriralo je upoznati toliko ljudi koji žive u skladu sa svojim vrijednostima. Iako je teško, ipak neki od nas imaju priliku obrazovati se i usmjeriti svoj rad prema dobrom cilju. Istaknula je obrazovanje o problemima i korupciji u zajednici i lokalno djelovanje kao prve korake prema boljitku.

Umjetnica i aktivistkinja u svojoj lokalnoj zajednici, Iva Ružić, bila je oduševljena raznolikosti polaznica i polaznika i prilikom za umrežavanje. Također, Gongova predavanja o javnim dobrima naveli su ju na razmišljanje o pasivnosti građana u Hrvatskoj i našem pravu na zauzimanje prostora i ulica. Iskustvo škole dokazalo joj je važnost aktivnog slušanja, razumijevanja i strpljenja, kako bismo efikasno djelovali na druge i pomogli im.

Nina Ciganović, studentica prava i ekološka aktivistkinja koja je i tijekom škole žurila iz Sremskih Karlovaca u Novi Sad kako bi sudjelovala u prosvjedu protiv usvajanja Gradskog urbanističkog plana, na školi je razmišljala o sagorijevanju i važnosti bavljenja sobom u aktivizmu. Moramo se boriti na svim frontovima, biti konstantno izloženi teškim iskustvima i temama, ali jedini način da se pobrinemo da naš rad bude konstruktivan i kvalitetan je da se brinemo za sebe.

S Bornom Lozom, članom političke stranke Možemo! i predsjednikom Vijeća mjesnog odbora zagrebačkih Vrbana, najviše će ostati znanje o lokalnim bitkama za javna dobra i priča o volonterima u kampu Šodroš koji su se samoorganizirali kako bi zaštitili prirodu od bespravnog krčenja šume.

Dugogodišnja volonterka Crvenog Križa, Lovorka Vulin, istaknula je važnost forme interaktivnih predavanja kao veliku prednost Škole. Iako nije bila dobro upoznata sa svim temama, radeći u timovima s ostalim sudionicima produbila je znanje i naučila kako aktivno djelovati i organizirati se, a novostečene informacije o antiratnom pokretu i aktivizmu planira odmah početi koristiti u svom radu.

Veronika Tržan iz Ljubljane bavi se studentskim aktivizmom protiv seksualnog nasilja i korupcije u studentskim tijelima. Dosad se nije susretala s ekološkim aktivizmom i mnogo je naučila o važnosti direktnih akcija i inicijativi građana za zaštitu okoliša. Učenje o ekološkoj krizi u Srbiji i hitnosti situacije bilo joj je vrlo korisno jer smatra da su građani Slovenije po tom pitanju vrlo pasivni.

Lovro Turalija, ponovni pokretač zamrle studentske inicijative Zeleni Filozofski na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, govori kako ga se dojmilo predavanje Jovane Radević i rad ekoloških aktivista u Novom Sadu. Tijekom škole je shvatio koliko angažirani i voljni mladi imaju snage. Osvijestio je važnost rada na onome u što vjerujemo i „izgubio kapacitet da sumnja u sebe“!

Student Fakulteta političkih nauka u Beogradu i prošlogodišnji polaznik Regionalne škole, Lazar Smilić, zajedno sa još nekoliko je kolegica, uz podršku Inicijative mladih za ljudska prava, dobio priliku pokrenuti regionalnu inicijativu Neznalica-sveznalica. Inicijativa obrazuje mlade iz regije o zdravstvenoj, političkoj i društvenoj pismenosti, a djeluje preko društvenih mreža, šireći informacije o aktualnim temama i pitanjima mladih.

Marina Mlakar

POZIV ZA MLADE: Regionalna ljetna aktivistička škola – Trenutak je sada! Prijavi se do 26.6!

POZIV ZA SUDIONIKE_CE

Omladinski centar CK13, Inicijativa mladih za ljudska prava – Hrvatska, Gong i Danes je nov dan organiziraju

REGIONALNU LJETNU AKTIVISTIČKU ŠKOLU – TRENUTAK JE SADA!

koja će se održati od 18.07. do 24.07.2022. u Sremskim Karlovcima za sudionice i sudionike iz Srbije, Hrvatske i Slovenije.

Ukoliko želiš saznati više o društvenom aktivizmu i održivosti aktivističkog djelovanja, steći nova znanja i vještine građanskog samoorganiziranja, ako želiš upoznati vršnjake iz regije koji jednako kao i ti žele pozitivne promene u društvu – onda je naša regionalna ljetna aktivistička škola pravo mjesto za tebe. 

Pripremili smo sedmodnevni program koji će uključiti teoriju, principe i praksu aktivističkog samoorganiziranja i djelovanja u različitim ali međusobno povezanim područjima, kao što su ekologija, feminizam, antiratni aktivizam, građanska participacija i kreiranje javnih politika.

Tokom škole ćeš dobiti priliku nadograditi svoje postojeće znanje i usavršiš vještine koje posjeduješ ili koje nisi ni znala_o da ih već imaš, kao i da upoznaš druge i razmijeniš svoja razmišljanja, interese, znanja i iskustva.

Je li ova škola za tebe?
Ako imaš između 18 i 30 godina i živiš u Srbiji, Hrvatskoj ili Sloveniji, ako osjećaš potrebu i imaš volju da mijenjaš svijet nabolje – prijavi se! Ovom školom želimo te potaknuti da napraviš prve aktivističke korake, a ako ti aktivističkog iskustva ne nedostaje – da napraviš korak naprijed, ustraješ ili pokreneš novu inicijativu.

Što nakon škole?

Ljetna škola neće biti kraj našeg druženja. Nakon sedmodnevnog programa tebi i svim sudionicama i sudionicima škole osigurat ćemo nastavak rada i druženja kako biste svoje ideje mogli provesti u djelo, u vlastitim inicijativama ili s nama, u radu naših organizacija. 

Možeš napisati tekst o svom aktivističkom iskustvu ili društvenom problemu koji te se tiče, i mi ćemo ga objaviti na websiteu pojam.org  ili snimiti podcast koji ćemo emitirati na Radiju zajednice CK13. 

Ukoliko si otkrila_o nešto novo tijekom škole i želiš to detaljnije proučiti, pružit ćemo ti podršku u provedbi istraživanja. Ako želiš organizirati regionalnu inicijativu, akciju ili prosvjed – rado ćemo ti pomoći. Mogućnosti su neograničene. Na tebi je da se aktiviraš, a trenutak je možda upravo sada! 

Logističke informacije

Radni jezici škole su srpski i hrvatski. 

Troškove putovanja, smještaja i hrane pokrivaju organizatori škole.

Smeštaj će biti organiziran u višekrevetnim sobama u Ekološkom centru Radulovački.
U skladu s politikama nenasilja i vizijom drugačijeg svijeta, ishrana tokom škole bit će veganska.

Sve sudionice i sudionici škole će nakon završene škole dobiti Youthpass certifikat. 

Kako se prijaviti?

Ukoliko ti sve dosad napisano zvuči zanimljivo, pozivamo te da se prijaviš popunjavanjem prijavnog formulara dostupnom na ovom linku:

https://forms.gle/oYMcyHTiiUdn3K3Y9

Rok za prijavu

Rok za prijavu je 26.06.2022.
Odabrane sudionice i sudionici bit će obaviješteni e-mailom najkasnije do 01.07.2022.

Kriteriji odabira

Određeno znanje i prethodno iskustvo nije neophodno. Prednost pri odabiru za sudjelovanje imat će osobe koje u obrazloženju prijave pokažu visoku razinu motivacije za društveni aktivizam i društvene promjene i kojima bi škola najviše koristila.

Kontakt

Za dodatna pitanja i informacije, slobodno nam se javi na e-mail:

Za sudionice_ke iz Srbije: [email protected]
Za  sudionice_ke iz Hrvatske: [email protected]     
Za  sudionice_ke iz Slovenije: [email protected] 

Trenutak je sada!

Ova aktivnost dio je projekta POJAM – Partnerstvo za održivo jačanje aktivizma mladih. Projekt se provodi u okviru programa Erasmus+ Ključna aktivnost 2: Strateška partnerstva u području mladih.