Kategorije
Uncategorized

Uspješno održan Feministički trening uspostavljanja telesnih i psiholoških granica

Uspješno održan Feministički trening uspostavljanja telesnih i psiholoških granica

Omladinski centar CK13, Novi Sad; 18-20 mart 2022. 

Omladinski centar CK13, partner na projektu, organizovao je seminar alternativnih politika pod nazivom „Feministički trening u uspostavljanju fizičkih i psihičkih granica“. Seminar je održan od 18. do 20. marta u Omladinskom centru CK13 u Novom Sadu, u saradnji sa Feminističkom inicijativom protiv seksualnog nasilja „Vjerujem ti“ čije članice su facilitirale program treninga. 

Trodnevni trening je programski i metodološki bio osmišljen sa ciljem da informiše i edukuje mlade žene o načinima uspostavljanja i vladanja svojom fizičkom, mentalnom i emotivnom autonomijom i slobodom, i pomogne njihovom osnaživanju da prepoznaju i da se suprotstave psihološkom, fizičkom i seksualnom nasilju. Programom seminara, učesnice su proširile svest o psihološkim, verbalnim i telesnim veštinama uspostavljanja kontakta sa sobom, vraćanja samopouzdanja i vere u sebe, i izlaska iz osećaja bespomoćnosti, i na taj način postale osnažene da prepoznaju nasilne namere i prelazak telesnih i psiholoških granica u svakodnevnom životu. 

Takođe, kroz samorefleksiju tokom treninga i poverljivo deljenje ličnih (i traumatičnih) iskustava u duhu ženske solidarnosti, učesnice su postale svesnije i sposobnije da dekonstruišu društveno indukovana stanja koja se pretpostavljaju ženama ili im se nameću, a koja često karakterišu psihološka paraliza, nisko samopoštovanje, mržnja prema sebi, emocionalna zavisnost, ostajanje u sistemima horizontalnog i vertikalnog nasilja i nametnuto uverenje o sopstvenoj krivici

Metodologija seminara je bila zasnovana na feminističkoj teoriji i praksama podizanja svesti kao i na praktičnim telesnim i glasovnim vežbama preuzetim iz feminističke samoodbrane u kombinaciji sa vežbama scenskog pokreta koje koristi Pozorište potlačenih. Uz to je u radu korišćen medijski sadržaj – dokumentarni prilozi o položaju žena u zemljama bivše Jugoslavije, kao i feministički kontekstualizovano umetničko stvaralaštvo kroz samostalni rad i rad u grupama. 

Za vreme trajanja treninga pokazalo se na koji način je razmena ženskog iskustva, iako uvek praćena rizikom od retraumatizacije, u sigurnom prostoru gde postoji uzajamno poverenje ključna za razumevanje sopstvenog odnosa prema sebi i svojim emotivnim i telesnim granicama. Kroz radionice je polaznicama preneto znanje kako da transformišu patrijarhalno vaspitanje devojčica, kroz koje su žene naučene da njihova osećanja i njihova tela ne pripadaju u potpunosti njima: žene su učene da ćute, prihvataju bez pogovora, bez protivljenja i bez negodovonja, čak i kada ih neka ponašanja ugrožavaju ili im ne prijaju. Sve navedeno „priprema” devojčice i žene za društvo u kome su različiti oblici nasilja prema ženama normalizovani, što otvara probleme ne-prepoznavanja različitih oblika nasilja, gubljenja kontakta sa sopstvenim telom i poverenja u sopstveno telo i osećanja. 

Trening je doprineo učesnicama da naprave korak ka izlasku iz osećaja bespomoćnosti, vraćanju kontrole i vere u sebe, kao i prepoznavanju nasilnih namera i kršenja telesnih i psiholoških granica u svakodnevnom životu. 

Seminar su facilitirale tri članice Feminističke inicijative „Verujem ti“: Milena Milojević, Jelena Riznić, i Nađa Pavlica. Učestvovalo je 14 mladih žena, 12 iz Srbije i 2 iz Hrvatske. Polaznice treninga su učešće u ovoj aktivnosti ocenile kao duboko transformative iskustvo. Takođe su i facilitatorke treninga iskustvo sprovođenja seminara ocenile kao nešto što je iznova potvrdilo potrebu za ovakvim programima utemeljenim na principima feminističke solidarnosti i poverenja, i validiralo program i korišćenu metodologiju.

Kategorije
Uncategorized

Održana posljednja online radionica za mlade: Sindikati stanara – Zašto i kako se organizirati za bolje uvjete najma

Održana posljednja online radionica za mlade: Sindikati stanara – Zašto i kako se organizirati za bolje uvjete najma

On April 7th, 2022, we organized a workshop with a representative of the Living Rent tenants’ union, which has been organizing tenants in Scotland since 2016. Today, the union has 2,300 organized members who have the power to fight for decent housing. The organisation’s “core business” is to defend members against the violation of the right to an adequate home, which they do through community building and collective addressing of housing problems. At the same time, the union is pressuring the state to change the rental legislation and guarantee everyone the right to a suitable home.

Emma Saunders from Living Rent introduced us to the work of tenants’ unions, and above all provided us with information for organizing tenants in our cities. During the workshop we worked in groups identifying key barriers for organizing and issues around which we could build a tenants’ community.

We identified some of the key problems we face as renters:

– too high rents

– short-term contracts or non-existent contracts

– poor quality of housing

– frequent violations by landlords (eg unannounced entry into an apartment)

– lack of supervisory authorities to which tenants would report violations

– absence of state

All this shows that:

– the situation on the rental market is very bad

– landlords have too much power and their behavior is not controlled by anyone

– the state does not perform its task of market regulation

– tenants are left to their own devices.

O projektu

Ova aktivnost dio je projekta POJAM – Partnerstvo za održivo jačanje aktivizma mladih. Projekt se provodi u okviru programa Erasmus+ Ključna aktivnost 2: Strateška partnerstva u području mladih. Cilj projekta je ojačati ulogu mladih u direktnom utjecaju na politike koje se na njih odnose, kao i omogućiti im razvoj cjeloživotnih vještina koje će im olakšati odgovorno i aktivno sudjelovanje u društvu i motivirati ih za razvoj vlastitih projekata i inicijativa. Projekt provode Inicijativa mladih za ljudska prava (Hrvatska), Gong (Hrvatska), Omladinski centar CK13 (Srbija) i Danes je nov dan (Slovenija).

Kategorije
Uncategorized

Poziv na posljednju online radionicu za mlade: Sindikati stanara – Zašto i kako se organizirati za bolje uvjete najma

Poziv na posljednju online radionicu za mlade: Sindikati stanara – Zašto i kako se organizirati za bolje uvjete najma

Sindikati podstanara_ki: Zašto i kako se organizirati za bolje uvjete najma 

7.4. 2022. u 19:00, platforma Zoom.

O čemu ćemo govoriti?

Za mnoge mlade ljude život u iznajmljenom stanu znači život u nepredvidivim i neizvjesnim uvjetima, gdje svakodnevno ovise o hirovima vlasnika stana, često žive u neprikladnim životnim uvjetima i strahuju da sljedeći mjesec neće imati dovoljno novca za iznajmljivanje ili da će preko noći izgubiti krov nad glavom.

Ako ne primaju prosječnu plaću, mladima život postaje matematička jednadžba za koju iz mjeseca u mjesec trebaju tražiti novo rješenje. Svakog mjeseca pred  njima su teški izbori poput: ako idem u kupovinu ili jedem u restoranu, ako izađem van za vikend, hoću li do iduće plaće imati dovoljno novca za kupnju osnovnih potrepšitna? Glavni problem koji mladima uzrokuje ove muke najčešće je preskupi najam, na koji im već početkom mjeseca odlazi pola, ako ne i veći dio njihovih primanja.

Katastrofalna situacija na tržištu najma, zaoštravanje stambene krize i sve veća nedostupnost stanovanja nije samo lokalni problem, već univerzalna stvarnost u različitim gradovima diljem svijeta, poput New Yorka, Pekinga, Dublina, Ljubljane, Beograda, Novog Sada ili Edinburgha. U sve više gradova stanovnici su kontinuirano prisiljeni sve više novca trošiti za plaćanje krova nad glavom, živjeti u neizvjesnosti i (ne)milosrdnosti tržišta ili ih se protjeruje iz najma.

Ali kako se mladi mogu učinkovito boriti protiv ove neizvjesnosti? Poznavanje stanarskih prava je, naravno, osnova, ali jačanje položaja stanara_ki može se istinski postići samo organiziranjem i izgradnjom zajednice utemeljene na solidarnosti, podršci i kolektivnoj snazi. Samo zajedno možemo postići poboljšanje životne situacije na razini pojedinaca, ali i izvršiti pritisak na  donositelje_ice odluka da se aktivnije uključe u pitanje tržišne rente!

Na ovom će online događaju svoj rad predstaviti predstavnici Living renta, najvećeg iznajmljivačkog sindikata u Škotskoj, a svi prisutni će imati priliku saznati više o njihovim postignućima, metodama organizacije i rada koji nas mogu inspirirati i opremiti znanjem da se osnažimo na terenu stana za najam! Prijavite se na webinar te se uključite u diskusiju o problematici najma i podijelite s drugim mladima svoje ideje i vlastita iskustva. 

O predavačima

Living rent djeluje kao demokratska organizacija koja se izravnom akcijama i kampanjama na terenu bori za dostojan smještaj i pristup njemu. Oni to čine izgradnjom kolektivne moći stanara i rješavanjem nejednakosti i neravnoteža između njih i vlasnika. S tim ciljem educiraju se o  pravima i (mogućnostima), organiziraju se, provode akcije, vode kampanje, a nadasve solidarno i kolektivnu podršku stanarima u njihovoj borbi za pristojne životne uvjete.

Kako se prijaviti?

Radni jezik događaja je engleski.

Rok za prijave je 7.4. do 12 sati (podne). Link na Zoom svima primljenima poslat ćemo e-mailom do 16 sati istoga dana. Za prijavu je potrebno ispuniti ovaj obrazac:

https://forms.gle/AJwBWBfSv3ki8A4YA

O projektu

Ova aktivnost dio je projekta POJAM – Partnerstvo za održivo jačanje aktivizma mladih. Projekt se provodi u okviru programa Erasmus+ Ključna aktivnost 2: Strateška partnerstva u području mladih. Cilj projekta je ojačati ulogu mladih u direktnom utjecaju na politike koje se na njih odnose, kao i omogućiti im razvoj cjeloživotnih vještina koje će im olakšati odgovorno i aktivno sudjelovanje u društvu i motivirati ih za razvoj vlastitih projekata i inicijativa. Projekt provode Inicijativa mladih za ljudska prava (Hrvatska), Gong (Hrvatska), Omladinski centar CK13 (Srbija) i Danes je nov dan (Slovenija).

Kategorije
Uncategorized

Održana online radionica za mlade uoči Dana žena: Kako smo se organizirale: Primjer osmomartovskog Noćnog marša

Održana online radionica za mlade uoči Dana žena: Kako smo se organizirale: Primjer osmomartovskog Noćnog marša

Trećeg ožujka 2022., uoči Dana žena i tradicionalnog Noćnog marša, koji svake godine organizira feministički kolektiv fAKTIV u Zagrebu, održana je online radionica o organizaciji akcija ili prosvjeda.

Više o samoorganizaciji mladi aktivisti iz Hrvatske i Srbije naučili su od predavačica Jelene Tešije i Ivane Živković, koje su proteklih godina sudjelovale u organizaciji Noćnih marševa. Sudionici_e su imali priliku čuti kako izgleda rad u aktivističkom kolektivu i na što treba voditi računa pri osmišljavanju i provođenju akcija. Predavačice su ih provele kroz sve važne korake organiziranja akcija (logistika, poruke, mediji, društvene mreže) i na konkretnim primjerima pokazale da se situacija može izvući i kad stvari krenu po zlu. Na primjeru ovogodišnjeg Noćnog marša mladima  su detaljno pojasnile kako teče proces organiziranja, kako se odlučujemo za glavne teme prosvjeda (te koje su teme ove godine i zašto) i kako na kraju oblikujemo i plasiramo poruke u medije. 

O projektuOva aktivnost dio je projekta POJAM – Partnerstvo za održivo jačanje aktivizma mladih. Projekt se provodi u okviru programa Erasmus+ Ključna aktivnost 2: Strateška partnerstva u području mladih. Cilj projekta je ojačati ulogu mladih u direktnom utjecaju na politike koje se na njih odnose, kao i omogućiti im razvoj cjeloživotnih vještina koje će im olakšati odgovorno i aktivno sudjelovanje u društvu i motivirati ih za razvoj vlastitih projekata i inicijativa.Projekt provode Inicijativa mladih za ljudska prava (Hrvatska), Gong (Hrvatska), Omladinski centar CK13 (Srbija) i Danes je nov dan (Slovenija).

Kategorije
Uncategorized

Poslušajte naše misli: Zakaj ne zvonijo vsi alarmi?

Poslušajte naše misli: Zakaj ne zvonijo vsi alarmi?

Izšlo je poročilo Medvladnega odbora za podnebne spremembe, IPCC, katerega sporočilo je po besedah organizacije Greenpeace jasno: Nismo pripravljeni na to, kar prihaja.

Ekstremni vremenski pogoji že presegajo zmožnosti rastlinskega in živalskega sveta ter povzročajo množično izumiranje. Posledice podnebnih sprememb se po svetu dogajajo istočasno, zato njihove učinke še težje blažimo. Milijoni ljudi imajo težave pri dostopu do čiste pitne vode in hrane. Napredek, ki ga dosegamo, je pomanjkljiv in vodi do vse večjih vrzeli med našimi dejanji in odzivom, ki bi bil dejansko ustrezen za soočanje z vse večjimi tveganji.

Sporočilo za javnost ob objavi poročila sicer prinaša žarek upanja, a situacije ne olepšava: “Znanstveni dokazi so enotni: podnebne spremembe predstavljajo tveganje človeški dobrobiti in zdravju planeta. S kakršnim koli dodatnim prelaganjem ukrepanja na globalni ravni bomo zamudili kratek in hitro umikajoč se trenutek, v katerem si še lahko zagotovimo varno prihodnost.”

https://djnd.si/dwsa

Kategorije
Uncategorized

Prijavi se na: Seminar alternativnih politika #13 “Feministički trening uspostavljanja telesnih i psiholoških granica”

Prijavi se na: Seminar alternativnih politika #13 “Feministički trening uspostavljanja telesnih i psiholoških granica”

Omladinski centar CK13 i Feministička inicijativa protiv seksualnog nasilja Verujem Ti vas pozivaju da se prijavite za učešće na Seminaru alternativnih politika “Feministički trening uspostavljanja telesnih i psiholoških granica”, koji će se održati od 18. do 20. marta u prostorijama Crne kuće.

Trening je pre svega namenjen mladim ženama iz Srbije, Hrvatske i Slovenije.

Feministička inicijativa protiv seksualnog nasilja Verujem Ti sprovodi Feministički trening uspostavljanja telesnih i psiholoških granica kod žena. Trening se realizuje u cilju osnaživanja žena koje bi kroz međusobnu razmenu osvestile sopstveni odnos prema svom telu i svojim granicama. Treninzi podrazumevaju praktične vežbe glasa i tela, preuzete iz feminističke samoodbrane kombinovane sa tradicionalnim vežbama iz scenskih pokreta i vežbama koje koristi Teatar potlačenih. 

Ovim treningom želimo da postignemo da učesnice:

– Uspostave kontakt sa sobom kako bi prepoznale nasilne namere i prelazak telesnih i psiholoških granica u svakodnevnom životu.

– Reaguju kako bi se situacija nasilja rešila u njihovu korist: sticanjem psiholoških, verbalnih i telesnih veština za suprotstavljanje nasilju, vraćanjem samopouzdanja i vere u sebe, kontrole i izlaskom iz osećaja bespomoćnosti. 

Voditeljke programa:

Milena Milojević, feministička aktivistkinja i konsultantkinja, i master filozofkinja.

Mina Damnjanović, feministička, mirovna i lezbejska aktivistkinja. Dugogodišnja aktivistkinja Žena u crnom. Feminističkom samoodbranom bavi se poslednjih sedam godina.

Jelena Riznić, feministička aktivistkinja, master sociološkinja, doktorantkinja i feministička konsultantkinja.

Ljubica Milovanović, feministička aktivistkinja, glumica i volonterka na SOS telefonu Autonomnog ženskog centra.

Nađa Pavlica, feministička aktivistkinja, komunikološkinja i saradnica na Fakultetu za medije i komunikacije.

Prijave se vrše putem online formulara kojem možete pristupiti klikom na sledeći link.

Rok za podnošenje prijava je četvrtak, 10. mart u ponoć.

Programom je predviđen rad od 14h do 20h (petak), odnosno od 11 do 17h (subota/nedelja). Agenda će biti dostavljena polaznicama seminara putem e-mail adrese. Seminar je besplatan, a radni materijal, ručak i osveženje su obezbeđeni.

——————————————

Seminar se organizuje u okviru programa “Svakodnevno je političko” uz podršku Nacionalne zadužbine za demokratiju (National Endowment for Democracy) iz Vašingtona, USA.

Ova aktivnost takođe je deo projekta POJAM – Partnerstvo za održivo jačanje aktivizma mladih. Projekat se sprovodi u okviru programa Erasmus+ Ključna aktivnost 2: Strateška partnerstva u području mladih. Cilj projekta je ojačati ulogu mladih u direktnom uticaju na politike koje se na njih odnose, kao i omogućiti im razvoj celoživotnih veština koje će im olakšati odgovorno i aktivno učešće u društvu i motivisati ih za razvoj vlastitih projekata i inicijativa. Projekat sprovode Inicijativa mladih za ljudska prava (Hrvatska), Gong (Hvatska), Omladinski centar CK13 (Srbija) i Danes je nov dan (Slovenija).

Rad Omladinskog centra CK13 je institucionalno podržan od strane Vlade Švajcarske kroz projekat Zajedno za aktivno građansko društvo – ACT, koji sprovode Helvetas Swiss Intercooperation i Građanske inicijative.

Kategorije
Uncategorized

Sindikalna budućnost bit će mlada ili je neće biti

Sindikalna budućnost bit će mlada ili je neće biti

„OK boomer“. Jednostavan izraz od dvije riječi koji je obilježio stav dviju generacija mladih, tzv. milenijalaca i generacije Z, tzv. zoomera. Taj stav je da osobe koje su starije, naročito one koje su odrasle i živjele su u uzlaznim godinama nakon Drugog svjetskog rata i prosperitetu koji je slijedio neko vrijeme nakon obnove, ne razumiju i nemaju pravo im držati prodike jer su kroz cijeli svoj život uživale privilegije koje oni danas nemaju – niske cijene, priuštivo stanovanje, pristojne plaće, balans posla i života te osnivanje obitelji. On također služi kao osuda zastarjelih institucija u društvu koje se čine previše tvrde, kao utezi ili kao opresivan ostatak sustava koji je doveo njihove živote u takvo stanje. Gdje tu spadaju sindikati?

Sindikati su danas jedna relativno dugovječna institucija, ipak vuku korijene iz 18. stoljeća. Današnji sindikati su širok spektar raznolikih organizacija. No, ono što je mnogim sindikatima danas zajedničko jesu sve viša prosječna dob članstva i sve manje brojke novih, mlađih članova. Zašto je to tako? Što mladi misle o sindikatima?

Za početak, treba odmah odustati od ideje da se stavovi mladih o ovoj ili bilo kojoj temi mogu generalizirati i primijeniti na cijelu populaciju. Mladi nisu monolitna društvena skupina, već široka i heterogena skupina čiji život, pa time i stavove, formiraju mnogobrojni faktori. Tako je zanimljivo gledati razliku između zapada i Hrvatske. U SAD-u je postotak članova sindikata u ukupnoj radnoj snazi pao s nekoć 35% na današnjih samo 11%. Paralelno s tim, prema anketi iz 2020., 65% Amerikanaca podržava sindikata, a najviše mladi, s čak 71%. No, unatoč velikoj podršci sindikatima, prema podacima Ureda za statistiku SAD-a tek 4.4% radnika rođenih 1997. ili kasnije su članovi sindikata. 

Na Starom kontinentu, priča je malo drugačija i ima više varijacije. S jedne strane, postoje sindikati poput njemačkog Ver.di, općeg sindikata s oko 2 milijuna članova i jakom omladinom te strukturom koja njeguje učlanjenje mladog članstva, aktivizam mladih unutar sindikata te poticanje mladih s potencijalom da preuzmu odgovornije pozicije unutar sindikata. S druge strane, sindikati u Hrvatskoj dugo upozoravaju kako članstvo sindikata sve više stari, brojke članova opadaju, ali ne zato što se radnici iščlanjuju, već zato što, uz razloge poput strukturalne promjene ekonomije, članstvo stari i odlazi u mirovinu, a novi članovi, mlađi članovi, se manje učlanjuju. Kad razmišljamo o ovoj razlici, jedan razlog je odmah sasvim jasan – u Njemačkoj je demonizacija ostavština socijalističkih država u nekom djelu zaobišla sindikate, dok je u Hrvatskoj u javnom prostoru zavladao snažan anti-sindikalan sentiment gdje ih se upravo gleda kao relikte bivšeg socijalističkog sustava, koji jedino postoje da čuvaju pozicije radnicima i sprječavaju ulazak u suvremeno, fleksibilno tržište rada. Dalje od toga, mladi kod sindikata vide neuspjehe da zadrže radna mjesta svojih članova, što je prvenstveno rezultat loše gospodarske politike koja je uništila mnoge industrijske pogone u Hrvatskoj, a ne neuspjeh sindikata. U istraživanju o mladima koje je izdala Zaklada Friedrich Ebert, samo 16% ispitanih ima povjerenje u sindikate, 37% ih je neutralno, 37% nema povjerenja i 10% ih ne zna. Time sindikati ne uživaju povjerenje od mladih koje uživaju vojska, policija i Crkva, već su negdje u rangu hrvatskog pravosuđa, NATO-a i velikih tvrtki, što nije laskava pozicija. 

Jednu perspektivu tu je ponudila Sandra Kasunić, aktivistkinja i jedna od suosnivačica sindikata SKUPA, koja je inače iz Minhena gdje je između 2011. i 2017. djelovala u omladinskoj sekciji već spomenutog sindikata Ver.di. „Ne može se očekivati da će mladi imati prosvjetljenje i da će odjednom prepoznati potrebu da se učlane u sindikat“, kaže Sandra. „Ako ja ne razumijem tu organizaciju i ne vidim da ta organizacija nešto radi od čega imam korist, ne mogu očekivati visoko povjerenje u nju“, dodaje. Sličnu perspektivu dijeli i Nediljka Junaković, stručna suradnica za edukaciju i mlade Saveza samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH), a također radi i s njihovom Sekcijom mladih: „Mislim da mladi imaju nepotpunu percepciju sindikata jer ne čuju puno o tome što mi radimo. Kad mladi dobiju informacije na našim savjetovanjima i kad saznaju da pravno savjetovanje mogu dobiti kao članovi sindikata, onda shvate vrijednost sindikata“ te dodaje „No svi ti naši napori nisu dovoljni, potrebna je sustavna edukacija kroz npr. građanski odgoj i obrazovanje. Mladi ne znaju dovoljno o sindikatima i još dobivaju predrasude iz medija o sindikatima“.

U čemu je onda razlika u uspjesima sindikata koji, unatoč padajućem trendu učlanjivanja mlađih članova, održavaju prisutno i relativno aktivno članstvo? „Radili smo puno outreacha, išli smo po školama gdje se odvija nastava za dualno obrazovanje, što nam je glavna ciljna grupa“, priča Sandra, naglašavajući da nije samo stvar dolaska do mladih, već i pristupa kako ih pokušava uključiti: „Dosta smo radili da se privuče dodatne mlade jer smo radili fešte, roštiljali skupa, družili se. Nismo imali pretjerani formalizam. Za uključivanje mladih mora biti elementa zabave. Ne može se sve svesti na zabavu, ali je to važan dio organiziranja mladih. Nešto se zakotrlja kad vidiš da se ljudi zabavljaju i da je kolektiv otvoren i možeš pričati. Šansa je veća da će se mladima to svidjeti jer im to neće biti smor. A tako se može uvesti veći dio tih koji su zainteresirani i kao aktivne osobe“. 

Nediljka dijeli sličan sentiment da su društveni događaji dobar način kako privući mlade i dodaje: „Prije je sindikat bio jedna od rijetkih organizacija koja je organizirala društvene događaje za članove, sportske susrete, ljetovanja i sl. a danas se mladima nudi dosta više toga kroz različite neformalne udruge i inicijative. Na taj način se isto približava sindikat mladima.“ Nediljka također zaključuje: „Sindikati su još uvijek često staromodni u komunikaciji s mladima. Mnogi stariji sindikalisti ne znaju kako pristupiti mladima. Mlade treba dodatno i na poseban način poticati da se aktivno uključe u sindikalne događaje, a sindikalnim povjerenicima je često teško smišljati posebne pristupe ili za to jednostavno nemaju vremena“.

Kad se jednom mlade uspije privući u sindikat, pitanje ostaje kako ih zadržati? Tu ostaje i dalje pitanje kako mladi vide sindikat, često kao jednu zastarjelu instituciju koja ne reflektira njihove vrijednosti o radikalnijoj razini sudjelovanja i demokracije te, s druge strane, ne vidi njihove potrebe. Nediljkin komentar pokazuje da su sindikati kod nas svjesni tog problema, no promjene su teške i moraju se desiti na razini cijele organizacije, od samog vrha do najniže strukture, ne samo kao operativne, već i kao političke odluke da se napravi prostor za mlade. I to je možda puno teže postići nego samo doći do mladih i dovesti ih na neki zanimljiv događaj da se upoznaju sa sindikatom. „Sindikati nemaju agendu uključivanja mladih, a razina demokratičnosti nije dovoljna da privuče mlade“, objašnjava Sandra jer niti sindikat poput Ver.dija nije imun na probleme okršaja percepcija mladih i starijih unutar iste organizacijske strukture. „Mladi nisu tokeni i nije dovoljno da budu u pasivnom članstvom. Da bi uključio mlade moraš im nešto ponuditi, a pitanje suodlučivanja je to ključno, kako bi se njihov glas i perspektive čuli i da će te perspektive možda biti radikalnije. Sindikat to mora moći izdržati i uvažiti“, zaključuje Sandra. 

SSSH tako ima Sekciju mladih koja djeluje unutar sindikata, a u Ver.diju postoje omladinske sekcije, ali Sandra naglašava da one djeluju autonomno i to je ključno jer tako mladi naprave prostor za sebe, uče djelovati, uz mentorstvo tzv. omladinskih tajnika, koji su profesionalci sindikata i pružaju podršku radu takve sekcije. Kad se takve autonomne sekcije uspostave i donose svoje odluka, mladi onda aktivno zagovaraju unutar strukture samog sindikata da postignu svoje ciljeve. To omogućuje ne samo da se dio mladih ozbiljno aktivira, od 1000 ljudi je bilo 20-30 aktivista, spominje Sandra, nego i da imaju osjećaj vlasništva nad organizacijom i procesima unutar nje. 

Što na kraju zaključiti? Mladi nemaju nužno negativne percepcije prema sindikatima, ali te percepcije formira njihova okolina: obitelj, društvo, mediji, a često negativne percepcije proizlaze iz predrasude i nepoznavanja tih organizacija. Tome se može doskočiti tako da se mladima direktno pristupi, preko škola ili drugih mjesta gdje mladi provode vrijeme i tako da ih se pozove na sadržaj koji će im dati osjećaj da su željeni, dobrodošli i da budu među vršnjacima sličnim njima samima. No, potom je ključno pitanje što im se nudi kako bi imali osjećaj da nisu samo članovi, korisnici usluga sindikata, već aktivni sudionici i oblikovatelji organizacije unutar koje se nalaze kao živog, promjenjivog organizma. To je ključna točka kvalitetne integracije mladih i to je točka gdje mnoge organizacije, ne samo sindikati, nisu uspješne. Zbog toga vodstva sindikata i cijela organizacija moraju prepoznati da je za opstanak sindikalnog pokreta važno imati mladu, vitalnu energiju koja će osigurati njegov kontinuitet. Sindikalna budućnost bit će mlada ili je uopće neće biti.

Autor: Sven Janovski

Sven Janovski dugogodišnji je aktivist i radnik u civilnom društvu s preko 10 godina iskustva rada u zagovaranju i javnim kampanjama u raznim područjima, poput zaštite okoliša, ljudskih prava, prava mladih, radničkih prava, nezavisne kulture.

Kategorije
Uncategorized

Primjeri dobre prakse studentskih akcija, pokreta i prosvjeda

Primjeri dobre prakse studentskih akcija, pokreta i prosvjeda

Gdje ima studenata ima i studentskog aktivizma pa tako postoje brojni primjeri studentskih akcija, pokreta i prosvjeda u svim državama svijeta. Uglavnom se studenti nastoje izboriti za uvođenje novih te proširivanje svojih postojećih studentskih prava ili spriječiti njihovo ukidanje. Često se udružuju i organiziraju kako bi uveli dodatne studentske sadržaje, a u slučaju opasnosti od gašenja istih pokreću razne akcije. Studenti se često angažiraju i oko političkih tema pa zahvaljujući svojoj masovnosti i mladenačkom duhu održavaju brojčano značajne prosvjede. U nastavku će biti spomenuti samo neki od studentskih oblika aktivističkog djelovanja kao primjeri dobre prakse iz Hrvatske, Slovenije i Srbije.

Najznačajniji primjer studentskog aktivizma u Republici Hrvatskoj neupitno je val je studentskih prosvjeda i blokada fakulteta i sveučilišta, koji su se održavali od sredine 2008. do kraja travnja 2009. godine. Studentsko nezadovoljstvo i prvi studentski prosvjedi 2008. započeli su u Zagrebu radi uvođenja Bolonjskog procesa na Sveučilište, zatim su pokrenuti i zahtjevi koji su se odnosili na pitanja studentskog smještaja i korupcije u Studentskom centru u Zagrebu, a glavni je razlog pokretanja masovnih blokada bilo ukidanje besplatnog visokog školstva za studente na preddiplomskoj i diplomskoj razini, najavljeno od strane tadašnjeg Ministarstva obrazovanja, znanosti i športa. Prva blokada započela je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu te je trajala 34 dana, a u narednim su danima blokade krenule i na više od 20 drugih fakulteta u 8 gradova diljem Hrvatske. Riječ je o najdužem, najbrojnijem i politički najznačajnijem studentskom prosvjedu na ovim prostorima od 1971. godine. Za vrijeme trajanja blokade nije se održavala redovita nastava, već su studenti sami organizirali obrazovne aktivnosti poput predavanja i tribina. Odluke u vezi nastavka blokade donosile su se po načelima izravne demokracije, kroz plenume na kojima je svaki student imao jednako pravo sudjelovati i odlučivati. Studenti nisu imali jednog predstavnika, odnosno glasnogovornika već su se svaki dan izmjenjivali kada su se obraćali medijima. Odbijali su pristati na pregovore o svojim zahtjevima te nisu priznavali Studenski zbor kao svoje predstavničko tijelo. Studentski su prosvjedi uključivali brojne prosvjedne aktivnosti poput prosvjednih okupljanja, prosvjednih povorki, javnih performansa i pokretanja peticija. U konačnici je tadašnji resorni ministar podnio ostavku, a od akademske godine 2010./2011. uveden je novi model plaćanja visokog obrazovanja, kojim je upis na prvu godinu studija besplatan za sve redovne studente, a upis na više godine plaća se ukoliko studenti ne ostvare propisan broj ECTS bodova.  

(https://www.igorbezinovic.net/hr/blokada/ – trailer na film) 

Slično su na izmjene zakona o visokom obrazovanju u svojoj zemlji reagirali i studenti u Sloveniji u travnju 2014. i Srbiji u listopadu iste godine. Oko 2 000 slovenskih studenata okupilo se na Kongresnom trgu ispred zgrade Rektorata Sveučilišta u Ljubljani u znak prostesta protiv izmjena zakona kojim se željelo uvesti obvezne školarine na fakultetima. Slovenski ministar obrazovanja obratio se potom studentima i široj javnosti te izjavio da će novi zakon samo smanjiti anomalije dotadašnji način financiranja visokog obrazovanja. Isti je broj studenata sa Sveučilišta u Beogradu prosvjedovao te jeseni ispred srpskog Ministarstva obrazovanja, znanosti i tehnološkog razvoja zbog najave ukidanja apsolventske godine, povećanja cijene pri prijavi ispita te naplaćivanja dodatnih ECTS bodova. Uz Filozofski fakultet koji je i u ovoj državi bio pokretač prosvjeda te jedini blokirao nastavu, u borbu za svoja prava uključilo se još nekoliko fakulteta istog sveučilišta, ali i studenti na fakultetima u Nišu, Novom Sadu i Subotici. Novi je prosvjed održan šest dana nakon prvog  te je na kraju postignut dogovor s resornim ministarstvom i ispunjena većina studentskih zahtjeva.

Zanimljivi su i primjeri studentske borbe vezani uz financiranje ranije spomenutih studentskih radio postaja. Ovdje navodimo dva primjera brzih i uspješnih studentskih akcija na potencijalno gašenje studentskih radio postaja u Zagrebu 2017. i Ljubljani 2021.

U godini kada je Radio Student u Zagrebu trebao obilježiti 21. godinu svog postojanja, prijetio mu je prestanak emitiranja radi jednako starog radio odašiljača, koji radi dotrajalosti više nije mogao obavljati svoju osnovnu funkciju – odašiljati radio frekvenciju. Studenska radijska redakcija našla se u veoma nepovoljnom položaju jer su u kratkom roku trebali prikupiti 10 000 dolara kako bi se kupio novi odašiljač. Odlučili su pokrenuti crowdfunding kampanju i pozvali svoje slušateljice i slušatelje da se uključe novčanim donacijama. Nakon nešto više od 24h prikupljeno je čak 50% potrebnog iznosa, a u manje od tjedan dana prikupljen je sav potreban novac, a za dodatne donacije kupljena je druga suvremena radijska oprema. 
Ljubljanski Radio Študent na samom je početku 2021. bio suočen s ozbiljnim financijskim problemima i realnom opasnošću gašenja. Studentska organizacija Sveučilišta u Ljubljani (ŠOU) donijela je odluku o prestanku izdvajanja 120 000 eura iz svog budžeta za financiranje daljnjeg rada Študenta. Uprava ŠOU-a dala je Študentu tri dana da odluče hoće li se privatizirati ili će ih udruga prodati najboljem ponuditelju. Uz to, iz ŠOU-a su tražili da se o njima na radiju govori samo u pozitivnom svjetlu pa su iz sveučilišne redakcije oštro osudili takav zahtjev za propagandom. Ovakvav udar na kultni ljubljanski radio na noge je digla slovensko društvo u svega nekoliko dana. Pokrenutu peticiju za njegov opstanak potpisalo je oko 15 000 osoba te otprilike 500 institucija, među kojima je bio i zagrebački Radio Student. U konačnici je uprava ŠOU-a popustila pod pritiskom javnosti i odustala od potpunog ukidanja financiranja Radio Študenta.

Inicijativa mladih za ljudska prava

Kategorije
Uncategorized

Poslušajte naše misli: Podnebna spornost – piškotkov

Dnevni odzivi, komentarji in pomisleki v 1000 znakih, v katerih gojimo divjo misel kiselkastega okusa.

Oglaševalska tehnologija je glavni poslovni model digitalnega gospodarstva, ključen vir njene globalne dobavne verige pa je zbiranje podatkov s piškotki in drugimi sledilnimi tehnologijami. Zanimanje za (ne)etične vidike spletnega nadzora se vse od Snowdnovih razkritij veča in številne države so sprejele zakonodajo, ki ga bodisi omejuje bodisi jasneje opredeljuje

A tehnologije sledenja niso odgovorne le za agresivno izkoriščanje naših podatkov, temveč tudi za ogljični odtis, ki ob tem nastaja. Ta pa ni zanemarljiv – nedavna raziskava, v kateri so bili s pomočjo superračunalnika prvič izmerjeni ogljični stroški ekosistema sledilnih piškotkov, ugotavlja, da je milijon največjih spletnih mest odgovoren za 11.442 ton emisij CO2 mesečno.

Brez privolitve v namestitev piškotkov je naš dostop do večine vsebin na spletu drastično omejen. In če je naša izbira v resnici v rokah podjetja, ki ima v lasti spletno stran, naj to nosi tudi breme (okoljske) odgovornosti – in plačuje račun za elektriko.

https://djnd.si/dwpd

Kategorije
Uncategorized

Poslušajte naše misli: Brezobrazno!

Dnevni odzivi, komentarji in pomisleki v 1000 znakih, v katerih gojimo divjo misel kiselkastega okusa.

Poročilo Amnesty International ugotavlja, da je v mestu New York največ tehnologije za prepoznavanje obrazov v območjih, kjer prevladuje nebelo prebivalstvo. Največ naprednih kamer je postavljenih tam, kjer so Newyorčani pogosteje izpostavljeni rasističnim stop-and-frisk preiskavam. Projekt Decode Surveillance NYC, v katerem je več kot 7000 prostovoljcev analiziralo več kot 45 000 lokacij, je dokazal zlorabo pravic do zasebnosti, združevanja in enakosti. Udeleženec protestov BLM, denimo, ki je v Washington Square Park prišel s podzemno železnico, je bil 100 % časa nadzorovan s strani naprednih kamer, s katerimi na daljavo upravlja NYPD.

Tehnologijo za prepoznavanje obrazov uporabljajo tudi naši organi pregona, a o tem ne vemo veliko. Pozoren sprehajalec lahko opazi, da je sploh prestolnica izdatno video nadzorovana, policija pa pridno snema proteste, čeprav identifikacija ljudi ni upravičen razlog za to. Za začetek se uprimo s podpisom peticije za prepoved rabe te tehnologije.

https://djnd.si/dwlz