Kategorije
Uncategorized

PRVA LETNJA REGIONALNA AKTIVISTIČKA ŠKOLA

U periodu od 13. do 19. septembra na Seoskom turizmu Kezele u okolini Ivanić Grada 24 mladih aktivista i aktivistkinja iz Hrvatske, Slovenije i Srbije imalo je priliku učiti i razvijati veštine iz područja političke pismenosti, zagovaranja, ljudskih prava, regionalne saradnje i političke komunikacije.

Sedmodnevni program sastojao se od predavanja, radionica i radnih grupa koje su tokom škole razvijale vlastite projekte, inicijative i ideje.

Svaki dan škole započinjao je uvodom u dan koji se sastojao od veežbe razbuđivanja i koncentracije i predstavljanja agende, a završavao je okupljanjem sudionika/ca u grupama evaluacije tokom kojih su se učesnici i učesnice u 30 minuta osvrtali na glavne zaključke dana.

Svaki radni dan obuhvatao je dva tematska bloka s pratećim radionicama. Tematski blok Abeceda aktivizma u organizaciji i provedbi partnerske organizacije Gong za cilj je imao osvestitivažnost građanske participacije i naučiti učesnike_ce kako da prepoznaju aktivističke prakse u svom okruženju. Temeljni pojmovi ovog bloka bili su: aktivno građanstvo, oblici građanske participacije, participacija mladih i građanski aktivizam. 

Drugi tematski blok pripremila je partnerska organizacija Omladinski centar CK13. Tokom tematskog bloka naziva Svakodnevno je političko učesnici_ce su imali priliku da razbiju predrasude o politici i da usvoje veeštinu kontekstualizacije ličnog iskustva u društveno- politički kontekst. Posebna pažnja je posvećena različitim modelima organiziranja, kao i konceptu civilnog društva i aktivizma naspram drugih političkih aktera i institucija.

Tokom tematskog bloka Ljudska prava, učesnici_ce su upoznati  s historijatom i kodifikacijom međunarodnih i evropskih standarda ljudskih prava i antidiskriminatornim zakonima u Hrvatskoj, Sloveniji i Srbiji. Učesnici_ce su, također, osnaženi za prepoznavanje kršenja i delovanje za zaštitu i promociju ljudskih prava. Inicijativa mladih za ljudska prava je posebnu pažnju posvetila razvijanju sviesti sudionika o vezi između aktuelnih društveno-političkih tema i ljudskih prava.

Četvrti dan regionalne škole započeo je tematskim blokom Zagovaranje u organizaciji partnerske organizacije Gong. Predavanje je obuhvatilo teme poput metoda zagovaranja, određivanja ciljnih grupa i kanala zagovaranja. Učesnici_:ce su nakon ovog bloka stekli znanja poput toga što je zagovaranje i metode i kanali zagovaranja, ključne tačke za strukturiranje zagovaračke strategije, te veštine: primena osnovnih znanja o kreiranju zagovračke strategije, svest o aspektima tema kojima se bave kao podloga za zagovaračku akciju ili kampanju.

Vodeći se mišlju o važnosti prilagodbe zagovaračkih tehnika i metoda današnjim generacijama mladih, projektni partner Danes je nov dan proveo je dve sesije: Komunikacija kao ključ za uspješni aktivizam i Gemifikacija- kako privući publiku koristeći se mehanikom igara. Tokom ovog tematskog bloka učenici_ce su putem predavanja i vežbi stekli znanja i veštine o uspešnom predstavljanju svojih ideja u formi priče, kako definirati svoju publiku i obratiti joj se jezikom koji razume. U sklopu sesije o gemifikaciji, sudionici su stekli znanja o načinu kako gemifikacija funkcionira, te zašto ona danas predstavlja uspešan način za zagovaranje. Učesnici_ce su, također, upoznati s dobrim praksama gemifikacije, te su imali priliku sami gemificirati zagovaračku kampanju po izboru.

Imajući na umu regionalni karakter škole, Inicijativa mladih za ljudska prava i Omladinski centar CK13 proveli su sesiju Regionalna saradnja koja je za cilj imala osvestiti učesnicima_ama da regija deli zajedničku prošlost; ukazati na posledice koje su devedesete ostavile na današnja društva i omladinu; ukazati da problemi regije sutra mogu postati naš problem te da problemi regije jesu naš problem; podići razinu svesti mladih o važnosti društveno- političkog delovanja na regionalnom nivou te potaknuti mlade na regionalnu saradnju.

Peti dan programa provedena je sesija Sledeći korak: mogućnosti uključenja i aktivističkog rada u organizaciji Inicijative mladih za ljudska prava. Ideja ove sesije je bila potaknuti mlade da nađu način da ono što su dosad naučili i stvari za koje su se zainteresirali primene na način da nakon škole učestvuju u programima civilnog društva i da koriste druge prilike kao što su Erasmus+ i srodni programi. Također, ova sesija bila je prilika da nakon puno grupnog rada svaki sudionik, osobno, za sebe reflektuje o ličnim ciljevima u kontekstu aktivizma i aktivnog građanstva.

Šesti dan škole bio je rezervisan za predstavljanje rezultata radnih grupa, sesiju predstavljanja intelektualnih rezultata projekta: pojam.org, Praktičnog vodiča za rad s mladim aktivistima i Priručnika za mlade aktiviste: Javne politike i kako se baviti njima, te evaluaciju.

Tokom sedmog i zadnjeg dana sesije učesnici_ce su planirali nastavak zajedničkog rada u virtualnom prostoru. Prijavili su se za pisanje članaka za pojam.org te predložili teme online aktivnosti. Škola je završena s jasnim ciljem: nastavak regionalne saradnje među mladim aktivistima iz regije!

Kategorije
Uncategorized

Poziv na webinar za mlade: Politika u digitalnoj kulturi: memeovi moći

Poziv na webinar za mlade: Politika u digitalnoj kulturi: memeovi moći

Omladinski centar CK13 vas poziva na online predavanje pod nazivom “Politika u digitalnoj kulturi: mimovi moći” koje će se održati u četvrtak, 10.02.2022. od 18h preko zoom platforme.

Politika je u prošlosti bila isključivo ograničena na političku arenu, a političkim delovanjem se smatralo samo glasanje, što je najformalniji oblik političke participacije. U toj evoluciji je i sam čin komuniciranja – raspravljanja i razgovora o politički relevantnim temama – postala politička participacija – kroz to kako mi utičemo jedni na druge i ostvarujemo promene percepcije. 

U toj evoluciji značajnu ulogu ima internet, jer su smanjenje troškova komunikacije, povećanje mogućnosti povezivanja s drugima, kao i širenje dostupnosti informacija, doprineli razvoju novih oblika političkog delovanja i uticanja na političke procese. Ali, na ovaj način je takođe omogućeno i širenje nepoželjnih političkih trendova, kroz omogućavanje izolovanim političkim grupama s margina da se povežu i organizuju.

Jedan od načina na koji to čine je putem stvaranja i deljenja tzv. mimova. Ovaj koncept osmislio je Ričard Doukin 1976. u knjizi „The Selfish Gene“, u kojoj ga je definisao kao „male kulturne jedinice transmisije, slične genima, koje se šire s osobe na osobu kroz kopiranje ili oponašanje“. 

Iako se na prvi pogled mimovi mogu smatrati neozbiljnim, šaljivim i nepolitičkim fenomenom, pomoću njih se pojedinci mogu organizovati u zajednice koje svoje delovanje temelje na manipulisanju, koristeći njihovu humorističnost za društvenu ili političku kritiku, najčešće u obliku suptilne ili subverzivne ironije, sarkazma i parodije. 

Tokom ovog predavanja ćemo pokušati da preispitamo “meme culture”, njen razvoj i načine na koji se mimovi koriste u političke svrhe, kao i to koliki uticaj imaju na nove generacije i njihovo formiranje mišljenja. Polaznici_e će steći znanje za prepoznavanje konteksta, konotacije, poruke i implikacije mim komunikacije, kao i za uviđanje problematičnih i zlonamernih mimova, a kroz praktični deo rada će dobiti inspiraciju da sami kreiraju društveno-odgovorne mimove i srodne sadržaje na internetu.

Okvirno trajanje: 120 minuta

Predavač: Matej Mikašinović-Komšo

Matej Mikašinović-Komšo je diplomirani politolog sa Sveučilišta u Zagrebu, trenutno zaposlen u udruženju Gong. Od početka studija se interesovao za istraživanje i pisanje, u svrhu praktične primene stečenog znanja. Kako bi stekao praktično istraživačko iskustvo, učestvovao je u istraživačkim projektima (Disobedient Democracy, MEDIADELCOM). Redovno objavljuje istraživačke radove u naučnim časopisima. Teme kojima se bavi su Evropska unija, digitalna demokratija, politička participacija, politička komunikacija, digitalna komunikacija i digitalno delovanje ekstremističkih grupa. U slobodno vreme voli da čita knjige, igra video-igre, gleda mimove i kuva.

Predavanje će se održati preko zoom platforme, a ukoliko imate manje od 30 godina i živite u Srbiji, Hrvatskoj ili Sloveniji možete se prijaviti za učešće preko ovog linka.

Prijave su otvorene do srede, 9. februara u 15h, a potvrdu o učešću i link za predavanje ćete dobiti do kraja tog dana.

O projektu

Ova aktivnost deo je projekta POJAM – Partnerstvo za održivo jačanje aktivizma mladih. Projekat se sprovodi u okviru programa Erasmus+ Ključna aktivnost 2: Strateška partnerstva u području mladih. Cilj projekta je ojačati ulogu mladih u direktnom uticaju na politike koje se na njih odnose, kao i omogućiti im razvoj celoživotnih veština koje će im olakšati odgovorno i aktivno učešće u društvu i motivisati ih za razvoj vlastitih projekata i inicijativa. Projekt sprovode Inicijativa mladih za ljudska prava (Hrvatska), Gong (Hvatska), Omladinski centar CK13 (Srbija) i Danes je nov dan (Slovenija).

Kategorije
Uncategorized

Poziv na webinar za mlade: Unutarinstitucionalni LGBTIQ+ aktivizam: Studentska organizacija

Poziv na webinar za mlade: Unutarinstitucionalni LGBTIQ+ aktivizam: Studentska organizacija

Gong vas poziva na radionicu ‘Unutarinstitucionalni LGBTIQ+ aktivizam: Studentsko organiziranje’ koja će se održati u ponedjeljak, 31. siječnja,  u 11 sati, putem platforme Zoom.

Studentsko samoorganiziranje kroz povijest je uvijek izazivalo veliku pažnju cjelokupnog društva te kao snažan akter utjecalo na društvene i političke nepravde. No unatoč dugoj povijesti studentskog aktivizma tek u skorije vrijeme je vidljivo organiziranje studentica i studenata po pitanju LGBTIQ+ prava, koji je u regiji još uvijek subverzivan. 

Studentice i studenti, i članice i članovi udruge ZaPravo na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, ispričat će nam koji su pozitivni primjeri prijenosa znanja i iskustva s kojima su se susrele u kreiranju svog programa, a koje su poteškoće s kojima se susreću u svojem aktivizmu za LGBTIQ+ prava. Kakva je situacija u svijetu po pitanju studentskog organiziranja na LGBTIQ+ teme i jesu li ovakve studentske LGBTIQ+ inicijative uobičajene u drugim zemljama regije, zemljama članicama EU i svjetskim sveučilištima. Koliko je politički i društveni statement predstavlja  sam osnutak udruge ‘ZaPravo’ i koliko je vidljivost ovakvih organizacija bitna i za koga je ono sve bitno. 

Izv. prof. dr. sc.  Antonija Petričušić sa katedre za sociologiju Pravnog fakulteta u Zagrebu ispričat će nam kako je prepoznala potrebu za podrškom studenticama i studentima u realizaciji okupljanja u LGBTIQ+ inicijativu. Koliko je trajao period razvoja od same ideje do realizacije i osnutka udruge? Koje su prepreke od strane institucije_a na koje su nailazili kroz proces okupljanja? Koja i kolika je važnost organiziranja studenata generalno i u kontekstu LGBTIQ+ prava specifično i za koga je ona bitna? 

Prijaviti se možete OVDJE.

Broj prijava je ograničen, a prednost pri odabiru imat će mladi koji iskažu veći interes za temu.

Prijaviti se možeš ispunjavanjem ovog prijavnog obrasca do nedjelje, 30.1.2022. do 11:00 sati.

Prijavitelji_ce koji će biti odabrani za sudjelovanje, bit će o tome obaviješteni mailom najkasnije do 13 sati u nedjelju 30. 1.2022.

Za dodatna pitanja i informacije slobodno nam se obrati na email: [email protected].

O projektu

Ova aktivnost dio je projekta POJAM – Partnerstvo za održivo jačanje aktivizma mladih. Projekt se provodi u okviru programa Erasmus+ Ključna aktivnost 2: Strateška partnerstva u području mladih. Cilj projekta je ojačati ulogu mladih u direktnom utjecaju na politike koje se na njih odnose, kao i omogućiti im razvoj cjeloživotnih vještina koje će im olakšati odgovorno i aktivno sudjelovanje u društvu i motivirati ih za razvoj vlastitih projekata i inicijativa. Projekt provode Inicijativa mladih za ljudska prava (Hrvatska), Gong (Hvatska), Omladinski centar CK13 (Srbija) i Danes je nov dan (Slovenija).

Kategorije
Uncategorized

Utjecaj razvoja komunikacijske tehnologije na odnose moći u društvu

Utjecaj razvoja komunikacijske tehnologije na odnose moći u društvu

Inovacije u komunikacijskoj tehnologiji sa sobom uvijek donose slobodniju komunikaciju i pristup informacijama. Započevši s tiskanom knjigom, nastavljajući s radijem i televizijom te kulminirajući u internetu, značaj medija i informacija je u društvu postajao sve veći. Danas mediji u tolikoj mjeri obuhvaćaju društvo i pojedince u njemu, da je sva kultura i sav društveni život medijski posredovan – svi mi zajednički doživljavamo svijet kroz medije i njihovo predočenje stvarnosti. Pritom to ne znači samo da se svi aspekti života medijski prate; sama je logika razmišljanja i komuniciranja podređena dominantnom mediju, i to do te mjere da se politički sustavi, institucije i akteri transformiraju sukladno medijskoj logici, prilagođavajući se njezinim „pravilima“. Naime, politika, zajedno s mnogim drugim područjima (poput umjetnosti), ne može postojati autonomno i nezavisno od medija, jer bi u tom slučaju bila odsječena od stvarnosti koju mediji prikazuju građanima. Njeni akteri su stoga primorani prilagoditi svoju komunikaciju potrebama vodećeg medija (i njegove publike) – primjer su političari koji nastupaju na televiziji, gdje je za njih nužno da nauče i savladaju specifične komunikacijske vještine i govor tijela, prilagođene tom mediji.

Kako dolazak svakog medija utječe na komunikaciju te pristup informacijama, mijenjaju se i odnosi moći u društvu, jer društvene skupine stječu nove mogućnosti za širenje svojih interesa, ideja i misli. Tiskana knjiga je tako pružila većem broju ljudi mogućnost posjedovanja knjiga – šira publika ih je mogla razumjeti jer nisu više bile pisane isključivo na latinskom jeziku. Radio i televizija su doveli do jačanja novinarstva, čime je ono moglo početi vršiti nezavisni nadzor nad politikom i društvom, ali su i omogućili političarima komunikaciju s cijelom nacijom. Sada je red na internetu, primarno društvenim mrežama, da povećaju pristup informacijama, ali uz jednu bitnu razliku – ključna je inovacija digitalnih medija jačanje međusobne komunikacije korisnika. Naime, kod svih su drugih masovnih medija u povijesti konačnu riječ u pogledu objavljenog sadržaja imali vlasnici medija (tiskare, novinske redakcije) – oni su odlučivali koje će se informacije širiti te što će postati vijest u društvu. Korisnici takvih medija bili su isključivo primatelji poruka, informacija i vijesti; internet tu logiku okreće naglavačke, jer su korisnici istovremeno primatelji i prenositelji ogromnog broja informacija. Gubitak monopola nad širenjem informacija (a samim time i nad oblikovanjem javne svijesti i mnijenja) i njegovo raspršivanje na sve društvene grupe dovodi do evolucije odnosa moći; sada sve društvene grupe (NGO, građani, pojedinci, privatne tvrtke) mogu samostalno utjecati na javnu percepciju i svijest, mimoilazeći potrebu za novinarskim redakcijama. Bilo koja od navedenih skupina može samostalno objavljivati sadržaj na društvenim mrežama te ga pretvoriti u viralnu vijest bez da su ga novinarske redakcije inicijalno „progurale“ (štoviše, one u takvoj situaciji moraju medijski popratiti takve objave, umjesto da su ih samostalno plasirali u društvo).

Kako se ova radikalno nova logika odnosa društva i digitalnih medija odrazila na djelovanje političara? Političari sada putem digitalnih medija mogu stupiti u direktni kontakt s biračima i javnošću radi širenja svojih poruka. Time u pogledu (pozitivne) nacionalne vidljivosti sve manje ovise o novinarskim redakcijama – u doba televizije i radija široj javnosti mogli su se obratiti samo ako su ih mediji odlučili prenositi, a i tada su novinarske redakcije imale zadnju riječ o njihovom prikazu javnosti. Odličan je primjer za to Donald Trump; novinarske su ga redakcije, izuzevši Fox News, slabo podržavale zbog nekonvencionalnih nastupa te neprilagođenih stavova i izjava, gotovo stalno ga kritizirajući i opovrgavajući u tekstovima, reportažama i vijestima. Ali dostupnost društvenih mreža (primarno Twittera) omogućila mu je da vodi opsežnu (i osebujnu) digitalnu komunikaciju, zaobilazeći novinarske redakcije svojim objavama i direktno stupajući u komunikaciju s biračima. Objave su mu često bile kritizirane da šire dezinformacije te da negativno utječu na američko društvo, ali je neupitno da su imale veliki utjecaj na njegovu publiku – u njima ih je motivirao da šire njegove izjave i misli te je često preuzimao njihove memeove i izjave, hvaleći ih.

Kada promatramo hrvatske političare i njihovu upotrebu digitalnih medija, vidljivo je da prevladava nerazumijevanje mogućnosti digitalnih medija te neuviđanje jedinstvene logike komunikacije koju pružaju. Objave hrvatskih političara na društvenim mrežama nastavljaju praviti jasnu distinkciju između prenositelja poruke i primatelja poruke, bez nastojanja da se potakne međusobna komunikacija i snažnije povezivanje; jedina im je uloga da se javnost upozna s idejama i stavovima političara. Objave predsjednika Zorana Milanovića, te premijera Andreja Plenkovića, uvelike prate tu staromodnu logiku komunikacije putem medija. No unatoč tome, oni uspješno koriste mogućnosti digitalnih medija da samostalno plasiraju vijesti i informacije u javnost, i to mimo novinarskih redakcija – svima su poznata njihova „prepucavanja“ na društvenim mrežama.

Pritom uvijek postoje iznimke – pojedini hrvatski političari uviđaju i razumiju digitalne medije te su u stanju koristiti njihove jedinstvene mogućnosti komunikacije. Primjer su Tomislav Tomašević za vrijeme lokalnih izbora 2021. godine te Miroslav Škoro za vrijeme predsjedničkih izbora 2019. godine. Dok je Tomašević u svojim objavama na društvenim mrežama tražio od korisnika da navedu probleme koji ih posebno muče, kako bi bio bolje osviješten o njima, Škoro je na Facebooku najavio i održao live stream za svoje pratitelje, gdje je uživo čitao njihove komentare i odgovarao na njih, ali i doveo Željka Pervana kako bi zabavili pratitelje.

Iako političari nisu u potpunosti prihvatili i savladali mogućnosti koje donose novi mediji, neminovno je da će u budućnosti prilagoditi svoje djelovanje i komuniciranje logici digitalnih medija. Vidljivost političara tako će sve manje ovisiti o tradicionalnim medijima te će oni moći samostalno stupati u kontakt s biračima, ali i plasirati informacije u društvo. Isto vrijedi i za građane, koji će biti u stanju prerasti iz pasivnih promatrača i primatelja informacija u aktivne građane, koji samostalno stvaraju i šire informacije te utječu na društvo i druge skupine. Time će imati nikad viđenu moć, ali i nikad veću odgovornost – s povećanom sposobnošću i lakoćom stvaranja i prenošenja vijesti i informacija se otvaraju vrata za nazadno djelovanje na društvo, jer se lažne vijesti mogu slučajno (ali i namjerno) širiti kako bi se oslabile demokratske norme i vrijednosti.

Matej Mikašinović-Komšo je diplomirani politolog sa Sveučilišta u Zagrebu. Od početka studiranja se zainteresirao za istraživanje i pisanje, provodeći kvalitativne i kvantitativne analize te pripremajući informativne i znanstvene tekstove, u svrhu praktične primjene stečenog znanja. Interesne teme su mu politička participacija, politička komunikacija, digitalna komunikacija, teorije zavjera i digitalno djelovanje ekstremističkih skupina. U slobodno vrijeme voli čitati knjige, igrati video-igre i kuhati.

Kategorije
Uncategorized

Održana prva u nizu online radionica: Studentski pokret u Hrvatskoj 2009.: povijesni kontekst i politička praksa

Održana prva u nizu online radionica: Studentski pokret u Hrvatskoj 2009.: povijesni kontekst i politička praksa

Ukupno 18 aktivistkinja i aktivista iz Hrvatske, Srbije i Slovenije sudjelovalo je na interaktivnoj online radionici „Studentski pokret u Hrvatskoj 2009.: povijesni kontekst i politička praksa” održanoj 17. prosinca 2021 godine.

Kroz ovo predavanje mladi sudionici_e su se upoznali s društveno-političkim kontekstom koji je doveo do organiziranja najmasovnijeg studentskog pokreta u Hrvatskoj u njenoj modernoj povijesti. Pokret je započeo 2009. godine u Zagrebu na Filozofskom fakultetu te se proširio, najprije po drugim sastavnicama Sveučilišta u Zagrebu, a potom i drugim gradovima diljem Hrvatske. Radionicu je vodio Hrvoje Tutek, trenutni zaposlenik na Filozofskom fakultetu, koji je u vrijeme blokade i sam bio student te sudjelovao u njenom provođenju. Sudionice_i su imali priliku pogledati originalne audiovizualne materijale snimane za vrijeme blokade te potom postavljati pitanja i dijeliti vlastita promišljanja na temu studentskog aktivizma. Radionica je završila razgovorom o aktualnim studentskim aktivističkim pokretima u mjestima iz kojih su sami polaznici_e.   

Kategorije
Uncategorized

Aktivizam poziva aktivizam – He Will Not Divide Us kampanja kao primjer političke akcije koja stvara reakciju

Aktivizam poziva aktivizam – He Will Not Divide Us kampanja kao primjer političke akcije koja stvara reakciju

Isaac Newton poznat je po svojim zakonima gibanja: prvi tvrdi da svako tijelo nastoji ostati u istom stanju, sve dok ga neka vanjska sila ne prisili da to stanje promijeni; drugi da je promjena količine gibanja proporcionalna djelovanju sile, a odvija se u smjeru te sile; a treći da uz svako djelovanje sile na neko tijelo, to isto tijelo na koje se djeluje uzvraća silom jednakog iznosa, ali suprotnog smjera. Pritom ovi zakoni nisu ograničeni samo na područje fizike – istu je logiku moguće uočiti i u političkom aktivizmu, gdje političko djelovanje jednog aktera može prouzročiti protudjelovanje drugih. 

Takav se slučaj dogodio 20. siječnja 2017. godine, kada je američki glumac Shia LaBeouf započeo svoj političko-umjetnički performans HEWILLNOTDIVIDE.US, povodom inauguracije Donalda Trumpa za predsjednika SAD-a. Namijenjen da se četiri godine svakodnevno prenosi uživo na internetu, blizu Muzeja pomične slike (Museum of Moving Image) u New Yorku je postavljena kamera koja je prenosila snimku praznog prostora sa zidom na kojem je bilo napisano He Will Not Divide Us. Prolaznici su bili pozvani da stanu pred kameru i uzviču te riječi, kako bi zajedno pružali „performans otpora ili prkosa, suprotstavljanja ili optimizma, vođen duhom svakog pojedinačnog sudionika i zajednice.“ (hewillnotdivide.us, 2021). Performans je ubrzo postao viralan te su se mnogi ljudi pojavljivali kako bi u njemu mogli sudjelovati.


Jedna od prvih viralnih objava o performansu (izvor @admsamys, Twitter)

Među pojedincima koji su se pojavili radi sudjelovanja nisu bili samo podržavatelji; oni suprotstavljeni poruci došli su prosvjedovati, dok su drugi u cijeloj priči vidjeli odličnu priliku za stvaranje viralnog sadržaja i ismijavanja sudionika. Ponukani performansom kao akcijom protiv Donalda Trumpa, te su se skupine spontano organizirale u (protu)reakciju, koja je došla poremetiti prijenos i u njega uvesti kaos. Pred kamerom su pozirali s MAGA kapama, noseći transparente s Pepe The Frog crtežima i puštajući pjesmu Shadilay od talijanskog benda P.E.P.E. (neslužbena tema Pepe The Frog-a). Pojedinci su ironično (a neki i za ozbiljno) marširali s nacističkim pozdravom te su glasno davali podršku nacizmu, drugi su na kameri davali podršku Donald Trumpu, a treći su pred kamerom držali govore, iznosili svoje stavove o tadašnjoj američkoj sceni te raspravljali s drugim sudionicima. Situacija je postepeno eskalirala, zbog čega je najprije postavljena ograda kako bi ograničila maksimalni broj sudionika pred kamerom, a kulminirala je kada je frustrirani LaBeouf fizički napao mirnog sudionika, misleći da je agitator koji remeti performans. Povodom tog incidenta, performans je ubrzo izgubio podršku muzeja te je zatvoren.

Nakon zatvaranja u New Yorku, performans se u sljedeće četiri godine prebacivao iz jedne lokacije na drugu. Sve su imale svoje specifične incidente, prouzročene (protu)reakcijom na performans. Najpoznatija od tih lokacija je Greeneville Tennessee u SAD-u, gdje su 08. ožujka 2017. godine prebacili performans. Lokaciju je bila nepoznata, a prijenos uživo prikazivao je samo nebo sa zastavom natpisa He Will Not Divide Us. Time je performans trebao biti zaštićen od destruktivnog djelovanja (protu)reakcije, no dogodilo se upravo suprotno; skupina korisnika 4chana je unutar 24 sata uspjela utvrditi lokaciju zastave putem zrakoplovnih putanja, zvjezdanih konstelacija i drugih metoda te su usred prijenosa ukrali zastavu, zamijenivši je crvenom MAGA kapom i Pepe the Frog majicom.

Jedini kadar uživo prijenosa performansa u Greenevilleu na temelju kojeg su korisnici
4chana pronašli lokaciju unutar 24 sata (izvor: hewillnotdivide.us)
)

LaBeoufov performans savršeno prikazuje kako u političkom svijetu političke akcije često nastaju zbog određenih događaja. Sam je performans bio akcija ponukana početkom Trumpovog predsjedničkog mandata, s ciljem preusmjeravanja američkog društva iz svoje putanje razdora i podjeljenosti. No u svom nastojanju da utječe na to tijelo, doživio je političku (protu)reakciju u vidu sudionika koji su došli unijeti kaos u njega i sprječiti njegove ciljeve. Organizatori su se sigurno nadali da će performans proizvesti određenu diskusiju, ali nisu očekivali ovakvu političku reakciju. HEWILLNOTDIVIDE.US je imao specifični politički cilj, koji je organizatorima izmaknuo kontroli i pred njihovim očima prerastao u nešto veće – postao je sjecište offline i online aktivizma, gdje se političke ideje suprotstavljenih zajednica susreću, stapaju, sukobljavaju i povezuju. Sam performans je postao odraz podijeljenog američkog društva, ali je istovremeno postao nevjerojatna platforma za sve strane da se povežu ne samo s američkim društvom, već i sa suprotstavljenim skupinama. U tom pogledu performans je bio iznenađujuće uspješan; omogućio je američkim građanima da izađu iz svojih uspostavljenih koncepcija i politički stabilnih zajednica te da se suoče s političkim neistomišljenicima uživo, čime su mogli proširiti svoje političko razumijevanje i vidike. Iako je performans zatvoren nakon samo 20 dana zbog „stvaranja ozbiljne opasnosti za javnu sigurnost“ (newyork.cbslocal.com, 2017), mnogi koji su sudjelovali na njemu kažu da je to bilo nevjerojatno iskustvo.

Autor teksta: Matej Mikašinović-Komšo

Kategorije
Uncategorized

Filozofski fakultet kao prozor u svet: Solidarnost je važna!

Filozofski fakultet kao prozor u svet: Solidarnost je važna!

U mnogim zajednicama, menstruacija se još uvek smatra tabuom, a menstrualno siromaštvo koje podrazumeva da devojke i žene sa niskim primanjima (što se posebno odražava na studentkinje) ne mogu da priušte proizvode koji se koriste tokom menstruacije, je tema o kojoj tek počinjemo da pričamo. Sa druge strane činjenica je da polovina populacije na mesečnom nivou prolazi kroz menstrualni ciklus i pristup ulošcima i tamponima nikako nije luksuz, već potreba, što znači da o ovome itekako treba da pričamo.

Prosečno, žena će prvu menstruaciju dobiti s 12 godina, kada uđe u pubertet i, uz prekide koji mogu biti izazvani trudnoćom, dojenjem ili nekim zdravstvenim problemom, menstruaciju će imati svakog meseca do ulaska u menopauzu do koje dolazi između 45 i 55 godine života. Ugrubo rečeno, prosečna žena će menstruaciju imati između 35 i 45 godina svog života. Ako prosečna menstruacija traje šest dana, žena će ukupno krvariti 2.736 dana, ili izraženo u godinama, oko sedam i po godina. U Srbiji žene moraju godišnje na osnovne „ženske stvari“ da izdvoje najmanje 4.000 dinara, a porez na ove proizvode je 20 odsto, što je više nego, na primer, za dnevne novine. I dok kondome možemo da dobijemo besplatno, za menstruaciju koja prati ženu skoro tokom celog života i dalje nema besplatnih higijenskih proizvoda, a menstruaciju prate stigma i ćutanje.

Photo: Jelena Mirić

Ako želimo i šire da sagledamo sve, priča nas navodi na temu seksualnog obrazovanja i još jednu tabu temu o našem društvu o kojoj se ne priča, ali koja svakako ima posledice ako se ignoriše. U posledice možemo svakako ubrajati uticaj na zdravlje devojaka i žena, kako fizičko tako i mentalno, seksualno nasilje, diskriminaciju na radnom mestu, širenje opasnih mitova poput onih da se ne može zatrudneti tokom menstruacije, pa do raka grlića materice gde je Srbija peta u Evropi po oboljevanju i smrtnosti. Upravo zato što je naša dužnost da se borimo za bolje uslove za žene u našem društvu i za prilagođavanje različitih okruženja, poput fakulteta na kojima studentkinje provode velik deo vremena tokom školovanja, smatrale su da je neophodno da započnu razgovor, gde se rodila ideja o INICIJATIVI ZA BESPLATNE HIGIJENSKE ULOŠKE NA FILOZOFSKOM FAKULTETU.

Photo: Vladimir Veličković

Jelena Mirić, Milica Sekulić i Jovana Mrdalj – Članice Studentskog parlamenta kao i studentkinje Filozofskog fakulteta Univerziteta u Novom Sadu, uz podršku Filozofskog fakulteta Univerziteta u Novom Sadu, kao i podršku Dobrile Marković, izvršne direktorke udruženja „Sloboda nema cenu“, uspele su da ideju pretvore u delo. Naime, kroz program „MLADI SU ZAKON“, ženska inicijativa dobila je finansijska sredstva za sprovođenje akcije „besplatnih higijenskih uložaka“ za sve studentkinje i zaposlene na njihovom matičnom fakultetu.

„U suštini, sve ono što naša Inicijativa sprovodi direktno utiče na menstrualno siromaštvo. To je jedan pojam koji objedinjuje sve ono što jedna devojka, žena sebi ne može da priušti tokom menstruacije. Menstrualno siromaštvo je važna, ali često ignorisana kriza javnog zdravlja. Nažalost, stigmatizacija ove teme utiče na razvoj mentalnog i fizičkog zdravlja žena, pa vremenom žene nemaju svest o ovom terminu. Život u područjima pogođenim ratovima ili prirodnim katastrofama, takođe otežava ženama i devojkama da na higijenski način kontrolišu menstruaciju. Zemlje u kojima žene imaju ograničena prava, naročito imaju probleme. Sram zbog mentruacije ima i negativne mentalne efekte na žene. Osećaju se bespomoćno i posramljeno zbog normalnog biološkog procesa.“ – Ženska inicijativa

Photo: Vladimir Veličković

Rekli su o inicijativi…

Volonterski projekat „Ženska akcija“ sprovodi grupa mladih Članica studenstkog parlamenta. Neformalnu grupu čine studentkinje Filozofskog fakulteta u Novom Sadu, sa Odseka za psihologiju, srpsku književnost, sociologiju kao i psihologiju i pedagogiju. Motivaciju za realizaciju ove vrlo hrabre akcije, pronašle su iz želje da unaprede položaj studentkinja na svom Fakulteta. Ideja je da se na ovaj način pokrene društvo, nakon toga i čitava lokalna zajednica, kako bismo počeli na neki sistemski način da brinu o položaju žena/devojaka u našem gradu. S obzirom da su već delovale kao tim, iza sebe imaju sprovedenu edukativnu anketu na temu menstruacije sa 1500 novosadskih studenata. Sprovođenje akcije, započeće u septembru mesecu. Ovim žele da pokažu da studentkinje nisu same, gde god se nalazile, odakle god dolazile i kakve god afinitete imale. Poseban deo projekta biće prodizanja svesti, organizovanja kampanje, kao i pronalaska sponzora koji bi potencijalno mogli da pomognu u održivosti ovog projekta i nakon ove akcije.

„Svedoci smo kako je društvo jedino mesto gde možemo da učinimo nešto lepo i empatično jedni za druge, hajde onda da se budimo upravo takvi.“ Zaključile su predstavnice inicijative na kraju razgovora.

Nadamo se da će ovakve inicijative nastaviti sa realizacijom ideja kroz naredne programe i projekte i da će ovaj primer poslužiti i ostalim fakultetima, kako u Novom Sadu, tako i ostatku zemlje.

Nešto više o Ženskoj inicijativi na Instagram stranici.

Autorka teksta: Jelena Mirić

Kategorije
Uncategorized

Poziv na online radionicu Studentski pokret u Hrvatskoj 2009.: povijesni kontekst i politička praksa

Poziv na online radionicu Studentski pokret u Hrvatskoj 2009.: povijesni kontekst i politička praksa

Inicijativa mladih za ljudska prava poziva vas na radionicu

“Studentski pokret u Hrvatskoj 2009. : povijesni kontekst i politička praksa”

17. 12. 2021. 15:00-17:00,  ZOOM platforma

Radionica se sastoji od dva dijela: 45-minutnog predavanja o studentskom aktivizmu u Hrvatskoj u kontekstu globalnih transformacija visokoobrazovnih institucija, pri čemu će u fokusu biti studentski pokret i blokade fakulteta iz 2009., te 75-minutne rasprave o temama otvorenim u predavanju i ostalim srodnim temama.

U predavanju ćemo dati kratki pregled povijesnog konteksta u kojem 2009. godine dolazi do velikih studentskih prosvjeda u Hrvatskoj koji su rezultirali blokadom više od 20 fakulteta na nizu sveučilišta u zemlji te govoriti o ideološkom profilu studentskog pokreta, njegovoj organizacijskoj strukturi i društvenom utjecaju. Studentske prosvjede iz 2009. prije svega treba promatrati kao reakciju na promjene političko-ekonomskog okvira u kojem funkcioniraju javne visokoobrazovne institucije i kao odgovor na promjenu njihove društvene uloge unutar tog okvira.

U predavanju ćemo središnje političke ideje koje su motivirale studentski pokret, te pokušati objasniti kako su provedene u njegovoj organizacijskoj i političkoj praksi. Pažnju ćemo obratiti na organizacijske modele i procese donošenja odluka, probleme prijenosa znanja i iskustva, te odnos političkog pokreta prema državnim institucijama. Razgovor koji će slijediti nakon predavanja trebao bi, prema interesu sudionika radionice, dodatno produbiti neke od navedenih tema te poslužiti za prijenos aktivističkog iskustva i neposredniji razgovor o praksi i problemima s kojima se studentski pokret suočavao u spomenutom društvenom kontekstu.

Kako zbog veličine i internacionalnog utjecaja tadašnjeg studentskog pokreta u Hrvatskoj (komunikacija i suradnja sa studentskim i civilnodruštvenim organizacijama u Srbiji, Sloveniji, Bosni i Hercegovini, Austriji, Grčkoj…), međusobne sličnosti niza studentskih pokreta iz tog perioda na globalnoj razini, tako i zbog ekvivalentne političko-ekonomske pozicije tranzicijskih zemalja na europskoj periferiji, radionica će govoriti o političkim iskustvima koja nisu omeđena nacionalnim kontekstom i bit će korisna polaznicima iz drugih zemalja.

 Prijaviti se možete ovdje: https://forms.gle/VVdmwTo1heg6ZiNg7

Broj prijava je ograničen, a prednost pri odabiru imat će mladi koji iskažu veći interes za temu.

Prijaviti se možeš ispunjavanjem ovog prijavnog obrasca do četvrtka, 16. 12. 2021. do 15 sati .

Prijavitelji/ce koji će biti odabrani za sudjelovanje, bit će o tome obaviješteni mailom najkasnije do 17 sati u četvrtak 16.12.2021.

Za dodatna pitanja i informacije slobodno nam se obrati na email [email protected].

O projektuOva aktivnost dio je projekta POJAM – Partnerstvo za održivo jačanje aktivizma mladih. Projekt se provodi u okviru programa Erasmus+ Ključna aktivnost 2: Strateška partnerstva u području mladih. Cilj projekta je ojačati ulogu mladih u direktnom utjecaju na politike koje se na njih odnose, kao i omogućiti im razvoj cjeloživotnih vještina koje će im olakšati odgovorno i aktivno sudjelovanje u društvu i motivirati ih za razvoj vlastitih projekata i inicijativa.Projekt provode Inicijativa mladih za ljudska prava (Hrvatska), Gong (Hrvatska), Omladinski centar CK13 (Srbija) i Danes je nov dan (Slovenija).

Kategorije
Uncategorized

A o čemu ti imaš pojma?

A o čemu ti imaš pojma?

Foto: Pexels

Ja nemam pooojma rečenica je koja se najčešće može čuti u obrazovnim ustanovama, ali i društvu. Bilo da se radi o kompleksnim matematičkim operacijama koje shvaća samo jedna osoba ili osjetljivoj društvenoj problematici, važno je biti upućen i imati pojma barem o nečemu. Vrlo je bitno poznavati aktualne globalne i regionalne probleme i znati barem nešto o njima, no i tada postoje dvije strane medalje, tj. dvije perspektive uključenosti u društvene probleme i njihovo rješavanje.

Ti biraš – društvena aktivnost ili pasivnost?

Iako mladi pokušavaju doprinijeti razvoju društva mijenjajući stavove onih starijih, danas su mladi zbog raznih čimbenika podosta podijeljeni i njihovo je razmišljanje o važnosti društvene angažiranosti i uključenosti u sferu aktivizma dvojako.

Neki smatraju kako ih se uopće ne tiču društveni problemi i biraju biti pasivni, dok drugi ulažu svoje napore u rješavanje složenih društvenih problema te se na aktivistički način bore za inkluzivnije društvo i bolju budućnost. Međutim, zašto je tako? Zašto su mladi podijeljeni? Postoji nekolicina razloga zašto jedni smatraju kako svoj društveni položaj, tj. svoje godine mogu iskoristiti u korist mijenjanja stvari koje nisu ispravne i poželjne, dok drugi smatraju kako su premladi da bi se bavili stvarima koje ih se, kako im se obično na prvu čini, ne tiču. Jedni se deru po ulicama za ljudska prava, a drugi pak retuširaju svoje fotke za društvene mreže. Treći raspravljaju s lokalnom vlasti o problemima u zajednici, dok četvrti ispijaju kavicu nakon osmosatnog shoppinga.

Brojni su razlozi zašto su mladi pasivni, a neki su od njih njihova neinformiranost o raznim temama, nedostatak samoinicijative, zaokupljenost drugim stvarima itd. S druge strane, određena skupina mladih ljudi izuzetno je motivirana za aktivizam, ima pojma kako društvo diše te koga i što suvremeno društvo tlači, pa se pokušava maksimalno aktivirati u zajednici.

Primjer dobre prakse uz malo drukčiju školu

Iako postoji mnogo pozitivnih primjera društvenog aktivizma, kao jedan od zanimljivih i jedinstvenih može se istaknuti regionalna ljetna aktivistička škola IMAŠ POJMA?. Škola!? Pred sam kraj ljeta?! Ta škola okupila je 24 mladih aktivista i aktivistica s područja Slovenije, Hrvatske i Srbije, a među fantastičnom dvadesetčetvorkom pronašao sam se i ja. Regionalna ljetna aktivistička škola, u organizaciji Danes je nov dan iz Slovenije, Inicijative mladih za ljudska prava Hrvatska i GONG-a iz Hrvatske te CK13 iz Srbije, održavala se od 13. do 19. rujna na seoskome imanju Kezele u Šumećanima u Zagrebačkoj županija. Da, dobro pretpostavljate, ponovno sam otišao u totalno nepoznat kraj Hrvatske na Erasmus+ razmjenu mladih kako bih se družio s mladima i usavršio svoja znanja i vještine na području društvenog aktivizma.

Tijekom sedam dana boravka u prirodi i uživanja na seoskom imanju obradili smo vrlo važne svjetske i regionalne teme koje su, unatoč određenom društvenom napretku, i dalje zastupljene. Bez obzira na podosta dinamičan tempo rada i opsežnu količinu tematike, u samo tjedan dana uspjeli smo obogatiti svoja znanja iz mnogobrojnih područja poput političke pismenosti, aktivnog građanstva, komunikacije, ljudskih prava, regionalne suradnje, tranzicijske pravde, gameficationa itd. Definitivno se može reći kako je takav projekt pokazatelj da mladi, unatoč stigmi koja i dalje prevladava na području bivše države, mogu i žele raditi na boljem i inkluzivnom društvu te tako riješiti mnoge društvene probleme u regiji. Nakon provedbe projekta sudionici su, uključujući i mene, proširili svoje vidike, naučili kako se boriti za manjine i njihova prava, primijeniti razne tehnološke ideje u aktivističkom angažmanu, biti politički pismen, kritički promišljati i zaključivati te su u konačnici spoznali kako kod susjeda trava ipak nije zelenija.

  • Tijekom sedam provedenih dana s ljudima iz Slovenije i Hrvatske uočio sam da postoje razni problemi između susjednih država, ali i u samim državama. Mladi ljudi trebaju educirati druge i raditi na izgradnji boljeg društva u regiji za nadolazeće generacije. Regionalnom ljetnom aktivističkom školom IMAŠ POJMA? nadogradio sam svoja znanja iz područja ljudskih prava, društvene problematike, tranzicijske pravde, javnog zagovaranja i u konačnici definitivno mogu reći da imam pojma! – svoje iskustvo dijeli Lazar Smilić, sudionik iz Srbije.

Kad odrasli šute, tad mladi glasno govore!

Jedna od radionica koja mi se posebno svidjela na razmjeni mladih IMAŠ POJMA? radionica je zagovaranja. Pomoću te radionice naučio sam kako je potrebno biti jasan i glasan kada želimo apelirati na određen problem u društvu i da je potrebno koristiti se raznim komunikacijskim kanalima kako bismo napravili nekakvu pozitivnu promjenu. Potrebno je mnogo malih koraka kako bi se došlo do određenog cilja i nešto poboljšalo, a mladi su tada posebno ugrožena skupina jer ih često ne žele saslušati oni veći i moćniji. Poznato je kako perspektivu mladih odrasli obično zanemaruju te je potrebno puno upornosti kako bi mladi napravili veliki korak u društvu i rekli što ih točno smeta. Ah, oni nemaju iskustva; Nisu oni još zreli i Što oni imaju pojma neki su od izraza koji se mogu čuti u društvu kada se mladi žele za nešto izboriti. Upravo me zato radionica potaknula na razmišljanje o zagovaračkom položaju mladih u društvu. Glas mladih glasan je i bučan znak za društvenu intervenciju, no neki se na to oglušuju. Kako mladi mogu zagovarati, a pritom biti shvaćeni ozbiljno? Što raditi? Nikica Torbica, mladi osječki aktivist i voditelj društvenog centra DKolektiva, savjetuje udruživanje mladih, detaljno analiziranje određenoga problema kako bi se obuhvatilo što više perspektiva, definiranje kratkoročnoga i dugoročnog cilja i u konačnici – kretanje u akciju!

Tekst: Ivan Vuknić

Ivan je sudjelovao na Prvoj regionalnoj ljetnoj aktivističkoj školi IMAŠ POJMA! u periodu 13.-19. rujna na Seoskom imanju Kezele u sklopu projekta POJAM: Partnerstvo za održivo jačanje aktivizma mladih.

Kategorije
Uncategorized

PRIJAVI SE: REGIONALNA LJETNA AKTIVISTIČKA ŠKOLA- IMAŠ POJMA!

POZIV ZA SUDIONIKE/CE 

Inicijativa mladih za ljudska prava, Omladinski centar CK13, Gong i Danes je nov dan organiziraju

REGIONALNU LJETNU AKTIVISTIČKU ŠKOLU- IMAŠ POJMA!

koja će se održati od 13.9. do 19.9.2021. u okolici Zagreba za polaznike i polaznice iz Hrvatske, Slovenije i Srbije

Svjesna si aktualnih društveno-političkih problema u svojoj zajednici i imaš rješenje za njih? Imaš super ideje za aktivističko djelovanje, ali ti treba pomoć pri realizaciji? Htio bi svoje aktivističko iskustvo podijeliti s mladima iz regije? Želiš utjecati na proces donošenja odluka koje te se tiču, a govore ti da nemaš pojma o politici? Imamo rješenje za tebe jer vjerujemo da IMAŠ POJMA! 

Za tebe smo pripremili sedmodnevni program koji uključuje i teoriju i praksu i obuhvaća tematska područja kao što su politička participacija i građanski aktivizam, ljudska prava, politike za mlade i javno zagovaranje, te politička pismenost i kritičko promišljanje!

Tijekom škole ćeš imati priliku upoznat se i razmijeniti iskustva s mladim aktivistima i aktivisticama iz regije, nadograditi svoje postojeće znanje i usavršiti vještine koje nisi ni znala da posjeduješ!

Je li ova škola za tebe?

Imaš između 18 i 30 godina i živiš u Hrvatskoj, Sloveniji ili Srbiji? Zanima te aktivizam i spreman si mijenjati svijet nabolje? Naša ljetna škola je prava stvar za tebe! Ovom ljetnom školom te želimo potaknuti da napraviš prve aktivističke korake, a ako ti aktivističkog iskustva ne nedostaje, da napraviš korak naprijed i pokreneš vlastitu inicijativu!

Što nakon škole?

No, to nije sve! Ljetna škola nije kraj našeg druženja! Nakon sedmodnevnog programa te ne ostavljamo samog/samu! Tebi i svim polaznicima i polaznicama škole ćemo osigurati nastavak rada i druženja kako biste svoje ideje mogli provesti u djelo i možda se čak i uključiti u rad naših organizacija. Pretakanje misli u riječi ti ide od ruke? Napiši tekst o svom aktivističkom iskustvu koji ćemo objaviti u formatu bloga! Naučila si nešto novo tijekom škole i želiš temu detaljnije proučiti? Pružit ćemo ti podršku u provođenju istraživanja! Želiš organizirati regionalnu inicijativu, akciju ili prosvjed – drage volje ćemo ti pomoći u organiziranju i provedbi! Opcija je nebrojeno, na tebi je da se aktiviraš! 

Logističke informacije

Radni jezici škole su hrvatski i srpski. 

Troškove putovanja, smještaja i hrane pokrivaju organizatori škole.

Svi polaznici i polaznice škole će nakon završene škole dobiti Youthpass certifikat. Uvjet za dobivanje ovog certifikata je sudjelovanje na svim danima programa.

Kako se prijaviti?

Ukoliko ti sve dosad napisano zvuči zanimljivo, pozivamo te da se prijaviš za sudjelovanje na školi ispunjavanjem upitnika koji se nalazi OVDJE

Rok za prijavu

Rok za prijavu je 20.8.2021. Osobe odabrane za sudjelovanje o tome će biti obaviještene najkasnije 1.9.2021.

Kriteriji odabira

Prednosti pri odabiru za sudjelovanje imat će osobe koje pokažu visoku razinu motiviranosti za društveni aktivizam. Prethodno iskustvo u aktivističkim inicijativama i akcijama predstavlja prednost, ali nije uvjet za sudjelovanje na regionalnoj ljetnoj aktivističkoj školi – IMAŠ POJMA!

Kontakt

Za eventualne nejasnoće i dodatna pitanja, slobodno nam se javi na kontakt mail:

[email protected]

Ova aktivnost dio je projekta POJAM – Partnerstvo za održivo jačanje aktivizma mladih. Projekt se provodi u okviru programa Erasmus+ Ključna aktivnost 2: Strateška partnerstva u području mladih.